Ministarstvo ekonomije: Nemamo pravo da struju činimo socijalnom kategorijom

Nemamo pravo kao društvo da električnu energiju činimo socijalnom kategorijom, vještački je subvencionirajući čak i za one potrošače koji nijesu u stanju socijalne potrebe, poručeno je iz Ministarstva ekonomije.

Iz resora na čijem čelu je Dragica Sekulić reagovali su na tvrdnje Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS, koja je saopštila da bi svođenje na potrošnju od 300 kilovata mjesečno, tokom hladnih zimskih mjeseci značilo da članovi domaćinstva većinu dana moraju da provedu van stana ili pod ćebetom u stanu, jer bi radijator mogli da uključe samo dva sata dnevno.

“Građani Crne Gore, koji se griju preko električnih grijalica i radijatora, smrzli bi se zimi ukoliko bi pokušali da mjesečno troše 300 kilovata struje, za koje Vlada kaže da su dovoljni za domaćinstvo”, tvrde u MANS-u.

U Ministarstvu ekonomije istuču da je apsolutno netačno da “ko namjerava da struju plaća po nižoj tarifi i troši do 300kWh mjesečno moraće da se odrekne brojnih električnih uređaja…”

“Novom odredbom Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, prvih 300kW će svi potrošači plaćati po staroj cijeni, bez obzira na ukupnu konačnu potrošnju. Nema obaveze odricanja od bilo kakvog komfora. Potrošnja od 300kWh mjesečno, za koju se u Crnoj Gori plaća račun od oko 30 eura, prema zvaničnim podacima Eurostata, predstavlja sredinu prosječnog mjesečnog opsega potrošnje električne energije u domaćinstavima na nivou Evrope”, naglašavaju u Ministarstvu ekonomije.

Navode primjer da prema istraživanju zvaničnih britanskih institucija (Department for Environment, Food and Rural Affairs i Department of Energy and Climate Change), potrošnja električne energije prosječnog britanskog domaćinstva iznosi 3,638kWh godišnje odnosno 303kWh mjesečno.

“Ova potrošnja obuhvata zadovoljenje prosječnog britanskog komfora i obuhvata sve potrebe savremenog domaćinstva za električnom energijom. Uz dužno poštovanje računice MANS-a, radi se o značajno referentnijem izvoru podataka”, ocjenjuju u Ministarstvu ekonomije.

Pojašnjavaju da se prilikom određivanja praga od 300kWh, vodilo i računa o činjenici da se dobar dio domaćinstava u centralnom i južnom dijelu Crne Gore grije korišćenjem električne energije, što ukupnu mjesečnu potrošnju tokom nekoliko zimskih mjeseci značajno uvećava.

“Međutim, poređenjem dodatnog troška po ovom osnovu, sa troškom koji bi domaćinstva svakako imala korišćenjem drugih energenata (drvo, pelet) konstatovano je da se električna energija i dalje nalazi na listi jeftinijih izvora grijanja, iako to nije uobičajena praksa razvijenih društava. Uporedni podaci pokazuju da, čak i u sistemima sa razvijenim gradskim grijanjem, u našem neposrednom susjedstvu, ovaj trošak za stan od 50 kvadrata iznosi oko 50 eura mjesečno, tokom cijele godine, odnosno preko 100 eura mjesečno svedeno na zimsku sezonu. Podsjećanja radi, račun za električnu energiju preko 120 eura u Crnoj Gori plaća tek svako četrdeseto domaćinstvo”, kažu u ovom Vladinom resoru.

U Ministarstvu dalje navode da je prilično jasno da poređenje sa najrazvijenijim društvima i prilagođavanje politika socijalno najosjetljivijim, a ne najglasnijim kategorijama stanovništva, ne vodi u prošli vijek.

“Nemamo pravo kao društvo da električnu energiju činimo socijalnom kategorijom, vještački je subvencionirajući čak i za one potrošače koji nijesu u stanju socijalne potrebe. Aktuelno rješenje prilagođeno je potrošnji oko 60 odsto mjernih mjesta iz kategorije domaćintsava, od čega 80 odsto na sjeveru Crne Gore. Uvažavajući čak i argument da u ovom procentu postoji značajan broj povremeno posjednutih stambenih jedinica, dodatnom analizom dolazi se do podatka da oko stalno posjednutih 40 odsto domaćinstava troši do 300kWh sati mjesečno, što je u potpunosti u skladiu sa pretpostavkom iz navedenih istraživanja i poklapa se sa očekivanim brojem domaćinstava koja se ne griju korišćenjem električne energije”, ističu u Ministarstvu ekonomije i dodaju da su upravo ova domaćinstva, mahom u gradovima na sjeveru i ruralnim krajevima širom zemlje, bila su predmet njihove posebne pažnje.

Vlada će, kako su najavili, nastaviti da pomaže plaćanje računa za utrošenu električnu energiju svima kojima je to neophodno, a kojih je trenutno oko 17.000 u Crnoj Gori.

“Ali isto tako, odgovornim kreiranjem politike nastaviće da podstiče racionalno korišćenje energije i energetsku efikasnost. Samo na taj način imamo šansu da svoje navike i načn života približimo željenom standardu razvijenih evropskih zemalja. Novim rješenjem ispravljena je višegodišnja anomalija, zbog koje su potrošači koji troše manje, jer ne mogu da priušte više ili su energetski efikasniji, plaćaju skuplji kilovatsat od onih koji troše više. Uvođenjem praga na 300kWh postignuto je upravo suprotno – da na računu od 30 eura kilovatsat bude najjeftiniji, ali i da račun korisnika koji potroši 50 eura sadži jeftiniji kilovatsat od onoga koji potroši 100 ili 150 eura mjesečno. Na ovaj način se suštinska potreba svakog razvijenog društva da pažljivo troši raspoloživu energiju, ne prenosi na osnovne potrebe, ali svakako stimuliše racionalniji odnos potrošača koji najviše troše”, zaključuju u Ministarstvu ekonomije.

Napomomenuli su da je Ministarstvo u predhodnom periodu iniciralo komunikaciju sa nevladinim sektorom po ovom pitanju, kako je i konstatovano u tekstu MANS-a, i da i dalje ostaju na raspolaganju za dalju otvorenu diskusiju na ovu temu a posebno za svaki vid stručne rasprave, koja je u prethodnom periodu izostala.

Check Also

Nakon 13 godina, Apple izgubio titulu najinovativnije kompanije

Prvi put u trinaest godina, od kada konsultantska kuća Boston Consulting Group sprovodi istraživanje najinovativnijih …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *