Kurc: EU kompletna tek kad države Zapadnog Balkana budu članice

Evropska unija biće kompletna tek kada države Zapadnog Balkana budu članice Unije, poručio je u Budvi, savezni kancelar Austrije Sebastijan Kurc.

Kurc je u Budvi, na konferencija o ekonomiji “Montenegro 2018”, koju organizuje Privredna komora (PKCG), poručio da integracija funkcioniše jedino uz saradnju u politici i ekonomiji.

On je naveo da EU ima jasnu vizuju mira i blagostanja na našem kontinentu.

“Stabilnost i sigurnost dugoročno za region i EU mogu biti obezbijeđeni samo ako ovaj region bude dio EU”, poručio Kurc i dodao da to nijesu snovi, nego smo na dobrom putu.

Ističe da je migrantska kriza pokazala da je region odlučujući za čitavu EU.

“Interes EU je da ovaj region postane dio EU”, poručio je Kurc i dodao da se ušlo u novu dinamiku u proširenju.

EU prespektiva Zapadnog Balkan izgleda bolje nego ikad, kaže Kurc i dodaje da Crna Gora i Srbija ostvaraju dobar napredak.

Kurc kaže i da su države regiona na dobrom putu ka EU i da obje strane moraju da daju doprinos, naveo je on i dodao da su na Zapadnom Balkanu odlučujeće reforme koje se sprovode države.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je ocijenio da ekonomski, ali prije svega politički problemi i rizici u Evropi, jačaju populističke partije, i naglasio da to otežava i usporava sprovođenje strukturnih reformi, a prijeti i da sruši fundamentalne vrijednosti na kojima je Evropa nastala.

“U maju iduće godine održavaju se izbori za Evropski parlament. Njihovi rezultati mogli bi suštinski promijeniti EU. Ukoliko bi ekstremnije populističke partije dobile veći politički značaj u Evropskom Parlamentu, to bi mogao da bude nagovještaj kraja Evrope kakvu poznajemo, a to znači i politike proširenja EU”, rekao je on.

Prema njegovim riječima sve to utiče da vizija ujedinjene Evrope bude zamagljena, a perspektiva za zemlje koje teže punopravnom članstvu neizvjesna.

“Prije godinu dana pred Evropskim parlamentom, predsjednik EK Žan Klod Junker, promovisao je proširenje EU na države Zapadnog Balkana”u vidljivoj budućnosti”. U strateškom dokumentu EU iz 2018. godine, kao moguća najbliža godina pridruženja za Crnu Goru i Srbiju predstavljena je 2025. Ipak, na Samitu u Sofiji čule su se različite poruke. Samit je afirmisao opredijeljenost EU da “ojača i intenzivira svoju angažovanost na svim nivoima i podrži političku, ekonomsku i socijalnu transformaciju regiona. Ali, izostale su riječi integracija i pridruživanje”, podsjetio je crnogorski predsjednik.

Đukanović je dodao da je migrantska kriza, odnosno “balkanska ruta”, podsjetila je Brisel na to koliko je naš region strateški važan za Evropu.

“Smatram da je dobra okolnost što u ovom vremenu Austrija predsjedava EU, jer bolje od mnogih drugih članica razumije procese na Zapadnom Balkanu. Sjećam se da je kancelar Kurc, kada je bio ministar vanjskih poslova, za prvu zvaničnu posjetu odabrao Hrvatsku, i tim gestom demonstrirao podršku procesu pristupanja EU. Želimo da razumijemo da je i ovaj njegov dolazak u Crnu Goru sa istom pobudom. Zahvalni smo Austriji što je integracija Zapadnog Balana visok na agendi njenog predsjedavanja. Očekujemo da će naša zemlja uskoro otvoriti poglavlje 27-Životna sredina, što će biti zajednički uspjeh, i podsticaj i za zemlje kandidate”, kazao je on.

Ekonomski razvoj Zapadnog Balkana je, kako apominje Đukanović, najvažniji dio teme današnje konferencije, sa posebnim fokusom na petogodišnji period Berlinskog procesa i njegov značaj za evropske integracije i održivi razvoj.

“Ekonomski razvoj je višedimenzionalni proces koji mijenja strukturu svakog društva. Ne radi se samo o BDP, već o širokom spektru promjena. To znači da naši intelektualni dometi ne smiju da se ograniče na ono što u ovom momentu jesmo, već da se usmjere na ono što možemo biti. I da ne zaboravimo: ekonomski razvoj nije cilj sam po sebi, već put ka poboljšanju kvaliteta života i sloboda koje uživamo,što
je osnovni smisao za svaku odgovornu državnu politiku. To je izazov za sve nas, ne samo na ovakvim skupovima, već u svakodnevnom djelovanju”, poručio je on.

Đukanović smatra da je uz očuvanje vizije ujedinjene Evrope, pomoć infrastrukturnom razvoju Zapadnog Balkana najvažniji doprinos koji EU može dati bržem izlasku iz zaostalosti svake od zemalja našeg regiona.

“To bi bio i najubjedljiviji odgovor na kontraverze vezane za prisustvo investitora iz trećih zemalja, što nam se nerijetko spočitava s nekih važnih evropskih adresa. Iako krucijalno važna, trgovinska i infrastrukturna integracija među državama regiona, i između Zapadnog Balkana i EU, ne može biti dovoljna, niti supstitut za političku integraciju u EU. Evropi su potrebni oni koji u nju vjeruju. Građani Zapadnog Balkana vjeruju u EU. Zato Unija treba da podrži i ohrabri sve države regiona ne samo na putu demokratskog i ekonomskog napretka, već i sticanja punopravnog članstva. Unija to treba da učini kako zbog Zapadnog Balkana, tako i zbog sebe. U suprotnom, imaćemo nestabilan Zapadni Balkan, izvan EU, i nedovršen proces ujedinjenja Evrope. U takvom scenariju gubili bi svi”, poručio je predsjednik Crne Gore.

On je istakao da je jasno je da mnoge izazove u regionu moramo rješavati mi sami i time pokazati zrelost i odgovornost.

“Moramo odlučnije i brže jačati vladavinu prava i poboljšavati kvalitet javnog upravljanja, još tješnje sarađivati u borbi protiv terorizma i kontroli granica, dalje jačati ekonomsku saradnju i slobodnu trgovinu. Svi zajedno moramo afirmisati politike usmjerene na rast produktivnosti, povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta, posebno za mlade, rast zarada, smanjenje siromaštva, nezaposlenosti i rada u neformalnom sektoru. Važno je da posvećeno stvaramo uslove za inkluzivan i održiv razvoj cijelog regiona. Crna Gora ostaje potpuno posvećena regionalnoj saradnji i ekonomskoj integraciji. Kao punopravni član NATO-a i kao zemlja koja je otvorila 31 pregovaračko poglavlje u pregovorima sa EU, nastavljamo proces uvođenja evropskih standarda, čvrsto vjerujući u zajedničke interese i afirmisanje zajedničkih vrijednosti. Na tom putu nastojaćemo da se uspjesima branimo od onih koji bi Crnu Goru, i cio Zapadni Balkan, htjeli vratili vjekovima unazad. U tome računamo na nedvosmislenu i kontinuiranu podršku Evropske unije”, zaključio je Đukanović.

Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović je kazao da Zapadni Balkan pripada Evropi ne samo geografski, nego i ekonomski i kulturno.

“Osnovni cilj zemlja Zapadnog Balkana je da postanu dio jedinstvenog ekonomskog tržišta EU”, poručio je Golubović i dodao da su regionu potrebne investicije u obrazovanju i infrastrukturi.

O glavnoj temi skupa “Balkan i Evropska unija petogodišnji ciklus Berlinskog procesa”, koja treba da pruži odgovore važne za ekonomsku budućnost regiona, govoriće premijer Duško Marković, Edi Rama, Ramuš Haradinaj, Vjekoslav Bevanda, Kočo Anđušev, te Rasim Ljajić.

Najavljeno je više od 600 učesnika, dok su među panelistima ministri ekonomije zemalja regiona, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija i investitora, predsjednici komorskih asocijacija i predstavnici uspješnih kompanija koje posluju na ovim prostorima.

CdM

Foto: Gov.me

Check Also

Predstavnici IRF-a posjetili fabriku mineralne vode Rada (video)

Predsjednik Investiciono razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević, posjetio je danas sa saradnicima fabriku mineralne vode Bijela …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *