Erste Grupa: U 2018. manje bruto potrebe za finansiranjem u centralno-istočnoj Evropi

Dodajte komentar

Češka Republika se suočava sa intenzivnim otkupom hartija od vrijednosti (HoV) u prvih nekoliko mjeseci, dok je Mađarska takođe vjerovatno potrošila značajan deo svojih gotovinskih rezervi prošle godine, što znači da bi emisija mogla da bude dinamična u ovim zemljama. U Rumuniji, uprkos intenzivnom otkupu HoV u 1. kvartalu 2018. i odbijanja ponuda na aukcijama u posljednjim mjesecima 2017. godine, država još uvjek raspolaže velikom količinom gotovine, zbog čega je njen trenutni položaj povoljan. U drugim zemljama je situacija opuštenija, jer Hrvatska, Slovačka i Slovenija imaju niže nivoe otkupa HoV u 2018. u odnosu na godinu za nama, a Slovenija takođe ima gotovinske rezerve čiji nivo prevazilazi bruto potrebe za finansiranjem ove godine.

Što se tiče javnog duga u stranoj valuti, Poljska i Rumunija se suočavaju sa relativno visokim nivoom otkupa HoV. Međutim, iako smatramo da Poljska možda neće želeti da ih u potpunosti zanovi, emisije evroobveznica u Rumuniji bi mogle da premaše dospijeća HoV u stranoj valuti. Sve zemlje koje odluče da koriste mogućnosti međunarodnih tržišta to bi mogle da učine u prvom dijelu godine kako bi izbjegle moguće povećanje tržišnih prinosa u drugom delu ove godine. Češka Republika, Poljska i Mađarska će intenzivno nuditi na prodaju emisije HoV početkom ove godine, dok će drugi takođe možda pokušati da iskoriste povoljan tržišni sentiment i emitovati HoV prije nego što nastupi očekivano povećanje tržišnih prinosa.

Emisija obveznica u prvom kvartalu i ostatku 2018. godine

Prošle godine je hrvatsko Ministarstvo finansija bilo veoma aktivno tokom prvog kvartala godine, s obzirom na to da je zahtevniji profil dospijeća, u kombinaciji sa povoljnim tržišnim uslovima, uticao na to da se ponude na prodaju dvije domaće emisije u februaru, a nakon toga jedna eksterna u martu. Što se tiče ove godine, očekujemo jedan plasman evroobveznica i najvjerovatnije dve lokalne emisije. Međutim, s obzirom na to da se sva dospijeća očekuju u drugoj polovini 2018. (u septembru i oktobru), Ministarstvo finansija bi imalo dovoljno manevarskog prostora u pogledu vremena, pri čemu bi u prvom kvartalu 2018. najvjerovatnije došlo samo do zanavljanja državnih zapisa. Međutim, ne bismo isključili mogućnost da Ministarstvo pokuša da smanji rizike finansiranja i iskoristi mogućnosti tržišta evroobveznica u ranoj fazi 2018. godine, s obzirom na povoljno tržišno okruženje.

S obzirom na to da je Slovenija već koristila mogućnosti koje pruža tržište obveznica početkom 2018. godine, što, u kombinaciji sa refinansiranjem od strane Ministarstva finansija u 2017. godini, znači da su potrebe za finansiranjem za ovu godinu pokrivene na nivou od oko 75% (slična situacija kao i prošle godine, u kojoj je emisija u prvom kvartalu zatvorila oko 80% finansijskog jaza u 2017. godini). Iako se većina dospijeća obveznica za 2018. očekuje u prvom kvartalu 2018. (ostatak početkom drugom kvartala), ne očekujemo da će se Ministarstvo finansija suočiti sa pritiscima u vezi sa vremenom, pošto je već pokrilo veliki deo potreba za 2018. i u povoljnom je položaju da može da se trudi da iskoristi najpovoljnije tržišne uslove kako bi sasvim pokrilo potrebe za finansiranjem, uz istovremeni rad na strateškim ciljevima produžavanja opšte ročnosti duga.

Mađarskoj, Agencija za upravljanje javnim dugom (ÁKK) planira bruto emisije u vrijednosti od 7.684 milijardi HUF (oko 20,2% BDP-a) u 2018. godini (izuzimajući državne zapise), prema zvaničnom planu emisija. Godišnja emisija bi trebalo da bude prvenstveno pokrivena u lokalnoj valuti, dok bi procenat u stranoj valuti mogao da bude oko 5%, od kojih bi utržive devizne obveznice REPHUN mogle da iznose samo oko jedne milijarde EUR. Očekujemo da će ÁKK ponuditi državne obveznice u vrijednosti od najmanje 525 milijardi HUF u prvom kvartalu 2018, na sedam aukcija. Smatramo da će potražnja na tržištu biti veoma velika ne samo u prvom kvartalu ove godine, već i tokom cijele 2018.

Ministarstvo finansija Rumunije zvanično planira emisiju obveznica u lokalnoj valuti u vrijednosti od 12-14 milijardi RON u prvom kvartalu 2018. Planovi Ministarstva za cijelu 2018. podrazumijevaju emisiju obveznica u lokalnoj valuti u vrijednosti od 48-50 milijardi RON i evroobveznica u protivvrednosti 4,5-5 milijardi EUR. Od 48-50 milijardi RON emitovanih na lokalnom tržištu, oko četiri milijarde će biti direktno ponuđeno stanovništvu preko filijala Trezora. Planove emisije evroobveznica smatramo ambicioznim, ali smatramo i da Ministarstvo ima više mogućnosti za povećanje rezervi u stranoj valuti koje zahtijeva Evropska komisija, kao što su bolja apsorpcija fondova EU i uzimanje običnih kredita od međunarodnih finansijskih institucija.

Očekujemo prilično dinamičnu aktivnost u prvom kvartalu 2018. u Češkoj Republici. Prva emisija obveznica u iznosu od 60 milijardi CZK će dospjeti 22. januara, a još 50 milijardi CZK 17. marta. Stoga će samo u prvom kvartalu Ministarstvo finansija morati da emituje više od 100 milijardi CZK kako bi održalo ravnotežu. Već su počeli da rade na tome; na prvoj aukciji 5. januara, Ministarstvo je emitovalo prvih 5,7 milijardi CZK. Ministarstvo finansija takođe može da polako nastavi sa emisijom državnih zapisa.

Ministarstvo finansija Poljske planira da ponudi obveznice u vrijednosti od 20-35 milijardi PLN u prvom kvartalu 2018. godine, od čega je šest milijardi PLN već emitovano na prvoj aukciji godine u januaru. Najveći dio emisija bi trebalo da se dogodi u prvoj polovini godine, a oko 30% potreba za zaduživanjem za ovu godinu je pokriveno predfinansiranjem u 2017. godini.

Slovačkoj, Uprava za javni dug ARDAL planira tri kruga aukcija u prvom kvartalu ove godine. ARDAL procjenjuje da potrebe za finansiranjem u 2018. iznose 4,5 milijardi EUR, bližu naše procjene od 4,7 milijardi, a manje nego prošle godine, kada su aukcije donijele 6,9 milijardi EUR. Opšte uzev, obveznice u vrijednosti od 3,3 milijardi EUR dospijevaju u 2018. godini, te se u aprilu očekuje prva tura u vrijednosti od 0,28 milijardi EUR.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *