Pokrenuta peticija za rješavanje pitanja vlasništva Solane

Dodajte komentar

Budućnost opstanka bogatstva biodiverziteta Ulcinjske solane, zavisi isključivo od proizvodnje soli. Zato je ponovno pokretanje solane „Bajo Sekulić“, fabrike koja je nekada zapošljavala i do 400 radnika, od izuzetnog značaja, ne samo za ptice, već i za lokalno stanovništvo, njihove porodice ali i nacionalnu ekonomiju.

Kako je saopšteno iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, shvatajući da se zaštita Ulcinjske solane neće dogoditi, “kao što se ni investitori koji bi pokrenuli proizvodnju neće magično pojaviti dok god se polemiše o njenom vlasništvu, Centar za zaštitu i proučavanje ptica i Društvo dr Martin Šnajder Jakobi pokrenuli su peticiju za rješavanje ovog problema. Peticija je, ističu, upućena premijeru Dušku Markoviću kao jedinoj osobi u Crnoj Gori, koja konačno može riješiti ovo pitanje.

“Naime, premijer Marković se nalazi na čelu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, koji još od 2013. godine, nije udovoljio zahtjevu Privrednog suda, kako bi se pravosnažno okončao sudski postupak pokrenut u cilju utvrđivanja vlasništva nad zemljištem nekadašnje fabrike soli „Bajo Sekulić“. Mišljenje Savjeta za privatizaciju odnosi se na zvanično tumačanje odnosno stav Vlade o spornim odredbama privatizacionog ugovora, odnosno prenosa prava svojine na zemljištu fabrike. U konkretnom slučaju Savjet treba dostaviti sudu mišljenje o pravičnosti nadoknade za ustupljeno zemljište odnosno odgovoriti na pitanje: da li je cijena od 5 centi po m2 na obali mora, zaista adekvatno utvrđena tržišna cijena. Dakle, ovom peticijom inicijatori traže od Savjeta, na čijem čelu se nalazi premijer Marković, da nakon 4 godine ignorisanja zahtjeva suda, dostavi traženo mišljenje, kako bi se konačno utvrdilo da li je zemljište Ulcinjske solane državna svojina ili je u privatnom vlasništvu. Važnost rješavanja ovog prethodnog pitanja inicijatori peticije smatraju za neophodan preduslov ne samo zaštite ovog lokaliteta, već i ulaganja zainteresovanih investitora u ponovno pokretanje proizvodnje soli”, naglašava se u saopštenju.

Proizvodnja soli u Ulcinju datira još iz 1938. godine, a zapošljavala je i do 400 radnika godišnje.

“Poput mnogih drugih fabrika i Ulcinjska solana je privatizovana 2006. godine, kada je i počelo sistematsko uništavanje nekadašnjeg ekonomskog giganta. Posljednja berba soli organizovana je 2013. godine, nakon čega su radnici ostali bez posla, njihove porodice bez primanja, lokalna ekonomija bez proizvodnje, ptice bez utočišta. Prestankom proizvodnje soli, koja se nekada sa ponosom predstavljala kao proizvod ljubavi sunca i mora, te odlaskom posljednjih radnika koji su činili žilu kucavicu kompleksnog sistema suživota čovjeka i ptica, započeo je proces ubrzanog propadanja solanskih bazena i kanala, odnosno hidrološkog režima, a sa njima i proces propadanja bogatstva biodiverziteta jedinstvenog za Evropu”, navodi se u saopštenju.

U međuvremenu Ulcinjska solana se kroz različite inicijative predstavljala međunarodnoj javnosti i investitorima kao luksuzni turistički kompleks, sa golf terenima i marinom, te ostalim pratećim sadržajima karakterističnim za elitni turizam.

“Ovakvi projekti značili bi kraj, jednom od najznačajnijih močvarnih staništa na Mediteranu, koji je ujedno i dom 250 vrsta ptica, gotovo polovini svih vrsta zabilježenih u Evropi. Iz svega navedenog, rješavanje pitanja vlasništva prvi je korak političke opredjeljenosti Vlade da zaštiti ovo područje, a istovremeno će odgovoriti i na ključno pitanje od interesa za cjelokupnu javnost: čija je Ulcinjska solana? Obzirom da E-peticije na web stranici Vlade više nisu u funkciji, pored online peticije koju je moguće potpisati na www.ulcinjsalina.me, biće organizovano i prikupljanje potpisa u Ulcinju i Podgorici. Apelujemo na sve građane, naročito Ulcinjane, da podrže ovu inicijativu, kako bi Vladi Crne Gore i premijeru Markoviću poslali jasnu i glasnu poruku, da zaslužujemo nekadašnji brend – ulcinjsku so – proizvod ljubavi sunca i mora”, zaključuje se u saopštenju.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *