Snapchat drastično potonuo nakon početne euforije. Šta se desilo?

“Investirati u Snapchat je kao voziti pijan”, izjavio je ovog tjedna Scott Galloway, profesor američkog New York Universityja. “Odgovorni ljudi ne bi to trebalo da rade”. Profesor Galloway slično poređenje je upotrijebio još prije nekoliko mjeseci, u aprilu ove godine, a ponovio ju je nakon što je ovih dana dionica Snap Inc.-a dodatno pala.

Vrijednost dionica kompanije Snap, izdavača aplikacije Snapchat, pala je 40 posto od vrhunca koji je dostigla odmah nakon izlaska na berzu, i trenutno je ispod 17 dolara, cijene s kojom je Snap krenuo na IPO. Morgan Stanley, investiciona banka koja je predvodila Snapov izlazak na berzu, ove nedjelje je takođe priznala da je dionica precijenjena, te je svoje procjene spustila s 28 na 16 dolara.

Eksplozija dionice nakon IPO-a

Šta se desilo? Prije nekoliko mjeseci, Snapchat je bio apsolutan medijski, sociološki i investicioni hit; nije bilo previše relevantnih igrača koji su sumnjali u njegov uspjeh. Snapchat je imao ozbiljan i kontinuiran rast broja korisnika, korisnici su bili mlađi i lojalnijii od Facebookovih, i kompanija je uvodila inovativne audio-vizualne formate poput Storiesa.

Zbog svega ovog, cijenjeni analitičar Ben Thompson bio je kazao kako od Snapchata očekuje da prigrabi najveći dio novca od televizijskog oglašavanja, koje sve brže prelazi na digitalne platforme. Snapchat, a ne Facebook, nudio je sljedeću masovnu platformu s potencijalnom da postane prava televizija digitalne ere.

Po izlasku na američku berzu, dionica je eksplodirala za 44 posto, i Snap je u jednom trenutku bio vrijedan uistinu nastranih 30 milijardi dolara. Nastranih, naime, ako se ta valuacija uporedi s realnim finansijskim rezultatima kompanije, kao i valuacijom koju dobijaju slične kompanije poput Facebooka. No, svi su vjerovali u popularnu aplikaciju.

Nagli prestanak rasta i stagnacija

U godini prije izlaska na berzu, 2016., Snap je ostvario 404 miliona dolara prihoda i gubitak od 514 miliona – što je tokom IPO-a zanemareno, s obzirom na eksponencijalni rast i ogromni potencijal platforme. Osim što je, odjednom, malo prije samog IPO-a, rast usporio. Broj korisnika počeo je da stagnira, kao i prihodi, a Facebook i Instagram pokrali su sve ključne feature po kojima se Snapchat izdvajao.

Prvi finansijski rezultati nakon izlaska na berzu nisu ohrabrili prve investitore; prihodi od 149 miliona dolara bili su manji od prihoda prethodnog kvartala, prihodi po korisniku, vrlo važna metrika za appove poput Snapchata, pali su za 14 posto, a broj aktivnih korisnika narastao je za mizernih 5 posto.

Nepobjedivi giganti Facebook i Instagram

Kompanija je u tom kvartalu generisala negativni cashflow od 173 miliona dolara, banke i analitičari još su jednom ispitali fundamentalne postavke Snapova biznis modela, i dionica je potonula. Snapchat je, kad se sve ogoli, na udaru takozvanog mrežnog efekta koji veće platforme poput Facebooka i Instagrama nezaustavljivo gura prema naprijed.

Pojednostavljeno – što više korisnika Facebook ima, to je korisniji i zanimljiviji za sve ostale korisnike na njemu, jer se mogu spajati s više ljudi koje poznaju. Jednako tako, što je više ljudi na Facebooku s kojima se možete spojiti, više će korisnika dolaziti na Facebook.

Ponuda pumpa potražnju, i obrnuto

U zatvorenom krugu, ponuda pumpa potražnju, potražnja pumpa ponudu. Što znači da je Facebooku ili Instagramu puno lakše krasti Snapchatove feature i plasirati ih na svoju gigantsku korisničku bazu, nego Snapchatu dostići broj korisnika koje oni imaju.

Thompson često piše o tom fenomenu digitalnog monopola, koji tržišni lider ostvaruje upravo kroz mrežni efekt. Što više ljudi koristi Googleovu pretraživač, rezultati na njemu su sve bolji, što znači da će, zbog boljih rezultata, sve više ljudi koristiti Google. Monopol digitalne ekonomije ne postiže se kontrolom ponude, distribucije ili kroz regulativne odredbe, već dobrovoljnim odabirom korisnika.

Koliko, nakon svega, vrijedi Snap?

Snapchatov protuargument jest da oni uopšte ne misle da trče za suvim brojem korisnika, jer smatraju da je njihova korisnička baza, iako manja, znatno angažovanija, lojalnija, mlađa i potencijalno lukrativnija. To, plus stalna inovacija i ponuda novih servisa, formata i načina spajanja korisnika, u čemu su, smatraju, daleko ispred Facebooka.

Snapchat i nakon pada dionca vrijedi 18 milijardi dolara, što je još uvijek veoma optimistično.

“Ako bismo bili darežljivi, i na Snapchat aplicirali isti odnos prihoda i cijene dionica koji imamo za uber-protifabilni Facebook, vrijednost bi bila malo iznad 6 milijardi dolara”, kaže Timothy Green, novinar portala Motley Fool. “Ako bismo na Snapchat aplicirali kriterijum koji koristimo za stagnirajući Twitter, vrijednost bi iznosila 2,3 milijarde dolara”.

Telegram

Check Also

Snap kupio startap koji locira korisnike

Snap, kompanija vlasnica Snapchata, kupio je startap kompaniju Placed koja je fokusirana na mjerenje i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *