Pasinović: Most na Verigama bi smanjio interesovanje kruzera za Kotor

Kotor je tokom 2016. godine posjetilo 931 982 turista, dok je 88 814 ostvarilo 414 817 noćenja, podaci su MONSTAT-a. Iako Kotor nema izgrađene kapacitete, veće hotele za prihvat turista, njihov broj je, u odnosu na prethodnu godinu bio veći za 19%.

Najveći broj onih koji posjećuju Kotor a ne ostvaruju noćenje čine korisnici kruzing putovanja.

Prošle godine bilo ih je 535 hiljada ili 21 % više u odnosu na prethodnu Kotor, kako za Skala radio komentariše turizmolog Milenko Pasinović  nije samo poznat kao luka za kruzin putovanja, treća na Jadranu po broju korisnika ovih putovanja i deseta na Mediteranu, već i po prometu jahti.

U kotorsku luku uplovilo je prošle godine 1674 jahte na kojima je bilo preko 8 hiljada jahting.

Veliki broj anketiranih turista dolazak u Kotor motivisan je prirodnim ljepotama zaliva, kulturnim nasljeđem, tradicionalnim i za ovaj kraj karakterističnim manifestacijama i zabavama ali i njegovim statusom na  UNESCO-voj listu svjetske kulturne i prirodne baštine.

Pasinović podsjeća da je Kotor preporučen od Lonely Planet kao jedna od deset destinacija koju treba posjetiti.

Perast, za koji nije evidentiran broj posjeta turista sa ostrvima Gospa od Škrpjela i Sv. Đorđe ostvaruje takođe impozantnu posjetu, što potvrđuje činjenica da je restauracja i konzervacija ovog spomenika kulture  proizvod sredstava ostvaren od posjeta.

Takođe, za Rimske mozaike u Risnu turisti pokazuju sve veće interesovanje.

Ovaj lokalitet je u 2016. godini posjetilo 41500 turista, 27% više u odnosu na prethodnu godinu.

Pećina u Lipcima i praistorijski crteži u njoj  pobuđuju sve veće interesiovanje, što po mišljenju Pasinovića pobuđuje obavezu da se ovaj lokalitet učini dostupnijim i zaštićenim.

Kulturno istorijsko bogatstvo sakralnih objekata, smatra Pasinović trebalo bi više popularizovati.

Pasinović naglašava da posjetioci najviše koriste kruzere koji se vezuju ili sidre zavisno od veličine i gaza uz kotorsku rivu ili nedaleko od nje.

Njihov boravak je ograničen najčešće od šest do deset sati, a interesovanje za ovaj vid turizma potvrđuje povećanje kapaciteta ovih brodova čija je visina nadvođa dostigla 65 metara, a visina jarbola pojedinih brodova koji koriste jedra doseže i100 metara.

Pasinović kaže da je priča o kruzerima motivisana pričom o mogućoj izgradnji mosta u tjesnacu Verige.

On kaže da smo imali priliku da čujemo mišljenje stručnjaka, koji zbog cijene smatraju da je povoljnije rješenje od mosta izgradnja podzemnog tunela.

Pasinović se pita kakvo će interesovanje za dolazak u Kotor pokazati kruzer turisti ako bi se morali prekrcavati na manja plovila jer im brod ne može proći ispod mosta.

Potom na manja plovila, pa autobusima do grada.

On je siguran da bi na taj način značajno opalo interesovanje kruzin turista za ovu destinaciju, jer bi im trebalo više vremena za prevoz nego u razgledanju Kotora i njegove okoline.

Pasinović kaže da mu je poznato da kruzeri imaju i mane, ali zbog toga treba imati organizovane službe koje bi vodile računa koje se gorivo koristi dok brod boravi u luci, da li ispušta otpadne vode ili naftu koja može da zagadi vode zaliva.

Zbog toga luke imaju specijalizovane službe i sredstva za sprečavanje zagađenja.

Check Also

Kruzeri stižu u martu

U Luku Kotor će do kraja mjeseca posredstvom agencije Adriamar osam puta uploviti manji putnički …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *