Princeza Jelisaveta Karađorđević je Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu podnijela tužbu kojom zahtijeva povrat dvorca Brdo kod Kranja i pripadajuće zemljište.
Potomci jugoslovenske kraljevske porodice Karađorđević su tužbu pred sudom u Strasbourgu podnijeli nakon što su iscrpljena sva pravna sredstva u Sloveniji. U Državnom pravobranilaštvu Slovenije, koje je u ovom slučaju zastupalo zemlju pred sudovima, prije izvjesnog vremena su objasnili da su svi sudski postupci završeni i da je proodica Karađorđević sa svojim zahtjevima nije bila uspješna, izvještava RTV Slovenije.
Sudovi su tužbe odbacili s obrazloženjem da članovi porodice Karađorđević ne spadaju među denacionalizacione korisnike po članu 87. Zakona o denacionalizaciji. Taj član propisuje da podnosioci zahtjeva nisu vlasnici imovine koja je nacionalizovana po zakonu o oduzimanju ratne dobiti stečene u doba neprijateljske okupacije, zakonu o zločinima protiv službene dužnosti ili po nalogu Predsjedništva Predsjedništva Narodne skupštine Federativne narodne republike Jugoslavije sa danom 8. 3. 1947.
Osamdesetogodišnja čerka pokojnog kneza Pavla Karađorđevića insistira da je vila, gdje je provela djetinjstvo, nezakonito oduzeta. Prinncezin advokat u Sloveniji Peter Kos kaže da se vila procjenjuje na 65 miliona eura, pri čemu je princeza tražila polovinu tog iznosa. Nešto više očekuje princezin bankar Gerard Hoffmann, koji procjenjuje da je nekretnina vrijedna više od 280 miliona eura, a da bi bilo prikladno da Slovenija isplati “simboličnih 47 miliona.”
Posjed Brdo bio je između 1935. i 1941. godine u vlasništvu kneza Pavla Karađorđevića, koji je prvi kupio vilu, a zatim je od okolnih poljoprivrednika od 1936. do 1939. godine dokupljivao zemljište i imovinu zaokružio u cjelinu, kakva je danas. Godine 1947. Brdo je nacionalizovano i od tada je u državnom vlasništvu.
