Ukoliko pitate bilo kog tehnološkog zanesenjaka da navede omiljene inovacije, velika je vjerovatnoća da će pri vrhu te liste biti vještačka inteligencija (Artificial Inteligence). Neki će vam reći da je to sledeće veliko dostignuće u tehnološkom istraživanju, dok će drugi biti mišljenja da AI može donijeti podjednako mnogo problema koliko i mogućnosti.
Kakvo god bilo vaše mišljenje na ovu temu, malo je sumnje u značaj koji će AI imati u načinu poslovanja i života uopšte. Koliko god sve grane industrije bile zabrinute, finasijski sektor ipak može biti pogođen ovim promjenama značajnije od ostalih.
Kako AI (vještačka inteligencija) mijenja finansijske usluge
Potencijal AI u finansijskim uslugama je ogroman. Ove inovacije već mijenjaju način rada kao i način komuniciranja sa klijentima, a vremenom će postati samo značajnije.
Primjer je upotreba “chat bot“-ova kao što su LUVO, koji je baziran na IBM Watson Conversation. Upotrebu tih servisa za online komunikaciju započela je Royal Bank of Scotland u decembru 2016. Tako, Luvo daje odgovore na jednostavna pitanja kao što su: „kako mogu dobiti ovlašćenje za upotrebu kartice u inostranstvu?“ a isto tako se koristi i za direktne, komplikovanije upite upućene zaposlenima u banci.
Vještačka inteligencija je na putu da ostavi veliki trag i u domenu platnog prometa. To pokazuje i istraživanje koje je sproveo PELICAN , provajder za rješenja u oblasti finansijskih usluga.
Osnivač i izvršni direktor Pelican-a Parth Desai je rekao: “Nadamo se da će ovo istraživanje probuditi industriju koja se još uvijek oslanja na manuelne procese i zastarjele sisteme. Potreba da se usvoje pametniji alati nikad nije bila izraženija. Upotrebom poslednje AI tehnologije, provajderi finansijskih usluga mogu značajno skratiti vrijeme potrebno za razvoj i lansiranje novih ponuda.“
>>> O ovoj temi je pisala i Errste Banka na svom blogu <<<
Vještačka inteligencija i mašinsko učenje
Mašinsko učenje je ključni element AI i jedna veoma zanimljiva podoblast koja može biti korisna finansijskim institucijama. Kao što naziv sugeriše, mašinsko učenje daje računarima i automatizovanim sistemima sposobnost da uče bez eksplicitnog programiranja. Usmjereno je ka stvaranju softvera koji može da uči iz prošlih iskustava i na taj način odgovara na nove upite i podatke.
Mašinsko učenje ima mnoštvo potencijalnih primjena u finansijama – u oblastima kao što su rizici, procjena kreditne sposobnosti…
Jedna od oblasti u kojima bi se ova tehnologija pokazala prilično korisna za finansijke institucije jeste analiza i kontrola prevara, gdje kompanije treba da su uvijek u potrazi za novim načinima da budu ispred aktuelnih prijetnji. Danas banke mogu pristupiti inteligentnom prepoznavanju prevara i preventivnim mjerama, gdje se uz pomoć mašinskog učenja unapređuje procenat identifikacije problema.
Da li je napredak AI (vještačke inteligencije) razlog za zabrinutost?
Ogromno je oduševljenje vještačkom inteligencijom i njenim potencijalom, međutim prisutna je takođe i zabrinutost po pitanju toga šta sve dalji razvoj ovog koncepta može da donese pojedincima, a posebno kompanijama i industrijama. Kada neko kao Stiven Hoking kaze da AI može biti ”ili najbolja ili najgora stvar koja se ikada desila čovječanstvu”, vrijeme je da se sjedne i razmisli o tome koliko je složen i važan ovaj koncept.
I više nego očigledno je da je sve prisutnija potreba da se unaprijedi razumijevanje koncepta kao što je AI, mašinskog učenja i robotike, kao i zauzimanje položaja iz kog će se izvući najveća korist od ovih inovacija.
>>> Zanima vas još vijesti o ovoj temi? <<<
KPMG je predvidio budućnost u kojoj virtuelni asistenti sprovode niz svakodnevnih finansijskih zadataka za klijente, čineći time tradicionalne bankarske oblike poslovanja, kao što su kontakt centri, filijale i prodajne službe, zastarjelim.
Warren Mead, fintech menadžer u KPMG-u je izjavio: “Trenutno, tehnološke kompanije investiraju deset do dvadeset procenata prihoda u istraživanje i razvoj, za banke to je sada samo jedan do dva procenta. Sa prinosom na kapital ispod pet odsto jeste teško primijetiti značajniju promjenu od ovih aktivnosti u kratkom roku, međutim ako kompanije žele da ostvare dugoročni značaj, trebalo bi da razrade tu opciju.”
Može se reći da je jako puno posla pred finansijskim institucijama ukoliko žele da maksimalno iskoriste ove inovacije. Svakako, oni koji budu reagovali na promjene na pravi način, moći će da započnu novu, fascinantnu eru u oblasti finansijskih usluga.
