Ekonomisti otkrili zanimljiva predviđanja za 2017.

Ekonomisti PwC-a ponovo su zavirili u svoju kristalnu kuglu i izrekli predviđanja prema kojima će za mnoge ekonomije 2017. biti godina neizvjesnosti.

Globalizacija je u drugom planu

Ekonomisti PwC-a očekuju da će svjetska trgovina rasti sporije od globalne proizvodnje treću godinu zaredom. Ponovno oživljavanje ekonomskog nacionalizma u nekim dijelovima svijeta znači da će se pravila Svjetske trgovinske organizacije staviti na test. Najveći svjetski bilateralni trgovački put (SAD-Kina) vjerovatno će se naći pod pritiskom. U nedostatku Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TPP) i sklapanjem Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP), taj bi se trend mogao dugoročnije nastaviti.

Monetarna politika SAD-a se normalizuje

Federalne rezerve nastaviće da pritiskaju monetarnu politiku. Štaviše, moguće je da se Fed stegne i brže nego se momentalno predlaže, u zavisnosti od tempa, veličine i sprovođenja fiskalnih planova nove uprave. S druge strane, ekonomije koja se oslanjaju na dolar za finansiranje naći će se pod pritiskom.

Politika uzrokuje neizvjesnost i pokreće ekonomiju

U Eurozoni će se možda održati šest izbora. U Njemačkoj, Francuskoj, Holandijii potencijalno Italiji i Grčkoj (sveukupno predstavljaju više od 70 posto BDP-a Eurozone) vjerovatno će se održati parlamentarni izbori te bi se u njima mogle dogoditi promjene u normalnom političkom ciklusu. U Španiji će se vjerovatno održati referendum o budućnosti Katalonije.

Barret Kupelian, viši ekonomist PwC-a, kaže: ‘Na međunarodnoj ćemo sceni pomno pratiti odnose SAD-a i Rusije, što bi moglo imati uticaj na Istočnu Evropu, Bliski istok i potencijalno istočnu Aziju i na iranski nuklearni sporazum.

Slijede četiri detaljna predviđanja globalnog tima ekonomista društva PwC.

1. SAD će pokrenuti rast u grupiG7
U glavnom scenariju, ekonomisti PwC-a očekuju da će SAD rasti za oko dva posto – najbrže u grupi G7 – na krilima stvaranja brojnih radnih mjesta i potrošnje domaćinstava. Ugodno bi iznenađenje moglo biti ako nova vlast smanji poreze is provede planove za podsticanje potrošnje na infrastrukturu. Analiza predviđa da će SAD u glavnom scenariju doprinijeti rastu grupe G7 s oko 70 posto, bez obzira na to što čini polovinu BDP-a grupe G7 u apsolutnom iznosu.

2. Zaposlenost u srcu Eurozone biće na najvišem nivou do sada, ali će periferne članice stvoriti više radnih mjesta
U PwC-u očekuju da će periferne ekonomije rasti brže od jezgra  četvrtu godinu zaredom. Očekuje se da će rast irskog BDP-a predvoditi perifernu grupu, povećavajući se za više od tri posto godišnje, dok će Francuska i Holandija predvoditi jezgro, rastući stopom od 1,5 posto. Na području radne snage očekuje se da će zaposlenost u srcu eurozone biti na najvišem nivou u istoriji s oko 97 miliona zaposlenih. No to će nadmašiti periferna grupa koja će stvoriti oko 100.000 više radnih mjesta nego jezgro.

3. Indonezija će postati 16. svjetska ekonomija vrijedno bilion dolara
Azija će ostati najbrže rastuća regija svijeta, ali će se naglasak prebaciti s Kine na Indiju i Indoneziju. Ekonomisti PwC-a procjenjuju da je Indonezija ove godine na putu da se pridruži elitnom ekonomskom klubu vrijednom bilion dolara. Poređenja radi, predviđaju da će kineski rast ostati na oko šest posto. Indijski doprinos rastu svjetskog BDP-a mogao bi dostići gotovo 17 posto. Rast Kine možda se usporava, ali ako uspije rasti stopom od 6,5 posto godišnje, dodaće ekonomiju veličine Turske globalnoj proizvodnji. Brazil i Rusija ponovo će početi da raste za 0,5 posto i 1 posto godišnje, uz pomoć rasta, iako malog, cijena roba.

4. Rast stanovništva vršiće pritisak na zalivske države (Zalivsko vijeće za saradnju – GCC) da reformiraju javne financije
U 2017., predviđa se da će Saudijska Arabija u smislu radno sposobnog stanovništva narasti za dva Islanda. Druge države GCC-a takođe očekuju snažan rast radne snage od oko dva posto. Izazov pred ekonomijama GCC-a je stvaranje mogućnosti zapošljavanja uz provođenje reforme javnih finansija. U tim ekonomijama, uslijed pada cijena nafte u posljednjih nekoliko godina došlo je do pogoršanja stanja državnih finansija, npr. od državnog proračunskog viška 2013. do očekivanog neto javnog duga od 10 posto BDP-a do kraja ove godine. Diverzifikacijom ekonomije prema privatnom sektoru smanjiće se teret državnih finansija te će se stvarati nova radna mjesta za rastuću radnu snagu.

Za mnoge ekonomije 2017. će biti godina neizvjesnosti. Iako nije iscrpan, slijedi popis nekih od ključnih makroekonomskih rizika koja poduzeća moraju uzeti u obzir i izrađivati planove u skladu sa tim  za narednih 12 mjeseci.

Onshoring dolara otkriva nedostatke

Stroža monetarna politika SAD-a mogla bi podstaći postupno vraćanje američkih dolara u domovinu. Malezija, Turska i Čile posebno su izloženi tom riziku jer nivoi njihova deviznog duga iznose 71 posto, 64 posto i 55 posto njihovog BDP-a. Banke izložene u ovim ekonomijama mogle bi se suočiti s pritiskom ako nisu dobro kapitalizovane. No za neke ekonomije zavisne od roba poput Brazila i Rusije, viša cijena nafte (i drugih roba) s fleksibilnim kursnim režimom može pomoći u ublažavanju posljedica povratka kapitala u SAD.

Kina će osjetiti troškove većeg tereta duga privatnog sektora

Dug nefinansijskog sektora Kine iznosi više od 250 posto BDP-a. Ako dug nefinansijskog sektora nastavi rasti istom prosječnom stopom kao što je slučaj od 2010., Kina bi mogla dodati više od 650 milijardi dolara svojoj ukupnoj gomili duga do kraja 2017. godine.

Prilično zatvoren kapitalni račun Kine znači da je ocjena rizika srednja, čime se smanjuje izloženost stranim valutama. No gomilanje nefinansijskog duga Kine ubrzalo se od 2008. te se odnos duga i BDP-a bliži onima u kriznim državama Eurozone. Prošle je godine jaz između kredita i BDP-a u Kini (razlika između osnosa kredita i BDP-a i dugoročnih trendova koji ukazuju na neodrživo gomilanje) nadmašio nivoe koje ukazuju na opasnost od krize u naredne tri godine. Ovaj rizik će se povećati ako cijene nekretnina naglo padnu, čime će se potkopati temelji gomile duga.

tPortal

 

Check Also

Merkel i Makron mijenjaju eurozonu

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi, zajedno sa Francuskom, do marta trebalo da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *