Bankar.me intervju – Mirko Marojević, Komercijalna banka: Ukrupnjavanje banaka neminovno

Bankarski sektor Crne Gore karakteriše stabilnost, a kao jedan od većih izazova sa kojim bi se banke mogle susresti jeste pitanje profitabilnosti uzimajući veoma izraženu konkurenciju među banakama, kazao je u intervjuu za Bankar.me glavni izvršni direktor i član uprave Komercijalne banke Budva Mirko Marojević. On je rekao da je broj banaka u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika četiri puta veći u odnosu na zemlje okruženja.

“Ako analiziramo veličinu ekonomije i tržišta, mislim da se ovo poređenje neće bitnije razlikovati. Samim tim, kroz naredne godine neminovno je da će doći do ukrupnjavanja među bankama, posebno imajući u vidu pritisak na troškovnoj strani i zahtjevima profitabilnosti”, ocijenio je Marojević.

Bankar.me: Kako ste zadovoljni proteklom poslovnom godinom i sa kakvim rezultatima ulazite u 2017?

Marojević: Protekla godina je za Komercijalnu banku bila vrlo izazovna i sa puno promjena, posebno u smislu reorganizacije, godina posvećena unutrašnjoj organizaciji i stvaranju pretpostavki za ozbiljnije pozicioniranje na tržištu u narednom periodu. Sa druge strane, Banka je podvukla crtu u smislu loših plasmana iz prethodnog perioda, te shodno tome izdvojila značajne rezervacije, što je prvenstveni razlog da banka u 2016. godini iskaže gubitak. Operativni rezultat Banke je pozitivan, a uz značajnu poslovnu aktivnost u poslednjem kvartalu kako u dijelu kreditnih i depozitnih poslova, tako i u dijelu širenja baze klijenata i obima platnog prometa, uz racionalniji pristup troškovima i aktivniju ulogu u rešavanju loših plasmana, Komercijalna banka sa optimizmom ulazi u 2017. godinu. Uz izvršene modifikacije postojećih i uvođenje novih proizvoda i servisa, te punu posvećenost kadrovskom jačanju i ulaganjima u zaposlene, očekujemo da ćemo u 2017. godini igrati zapaženu ulogu na bankarskom tržištu Crne Gore. Istovremeno, od posebnog značaja za to nam jeste podrška matične banke i njena opredijeljenost strateškog nastupa na tržište Crne Gore.

Bankar.me: Prema projekcijama Vaše banke, kako će se u narednoj godini kretati kamatne stope na kredite i koji će krediti biti najtraženiji?

Marojević: Budući da već par poslednjih godina tržište karakteriše izražen pad kamatnih stopa, naša analize pokazuju da u 2017. godini neće doći do daljeg značajnijeg pada kamatnih stopa, ali u izraženoj konkurenciji kakva jeste među bankama u Crnoj Gori, ne može se isključiti mogućnost da kod nekih tipova kredita dođe do smanjenja, ali svakako ne u mjeri u kojoj se to desilo 2015. i 2016. godine. Što se tiče tražnje kredita, mislim da će se kao najtraženiji javiti krediti za refinansiranje, budući da je to trend već nekoliko poslednjih kvartala.

Bankar.me: Da li ima prostora za povećanje kamata na depozite?

Marojević: U Komercijalnoj banci ne očekujemo povećanje kamatnih stopa na depozite, posebno iz razloga što su kamatne stope na depozite u Crnoj Gori i dalje znatno veće u odnosu na okruženje, dok u Evropi već obračunavaju negativne kamatne stope. Svakako, ako dođe do određenih ozbiljnijih promjena na globalnom ekonomskom planu, ne isključuje se mogućnost kolebanja i kamatnih stopa na depozite.

Bankar.me: Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru i koji su to izazovi kojima bi se trebalo posvetiti naredne godine?

Marojević: Bankarski sektor Crne Gore karakteriše stabilnost, a kao jedan od većih izazova sa kojim bi se banke mogle susresti jeste pitanje profitabilnosti uzimajući veoma izraženu konkurenciju među banakama. Istovremeno, ostaje i dalje veliki izazov rešavanje problematičnih plasmana.

Bankar.me: Da li se teško izboriti za klijente s obzirom na broj banaka koje posluju u Crnoj Gori?

Marojević: Posmatrajući broj banaka u odnosu na broj stanovnika, dolazimo do zaključka da je broj banaka u Crnoj Gori četiri puta veći u odnosu na zemlje okruženja. Ako analiziramo veličinu ekonomije i tržišta, mislim da se ovo poređenje neće bitnije razlikovati. Samim tim, kroz naredne godine neminovno je da će doći do ukrupnjavanja među bankama, posebno imajući u vidu pritisak na troškovnoj strani i zahtjevima profitabilnosti.

Bankar.me: Ocjena EK u izvještaju o napretku Crne Gore je da je kreditna aktivnost i dalje niska, a da je i dalje viskok nivo nenaplativih kredita. Ima li nagovještaja da će naredne godine biti povoljnijih kredita za privredu?

Marojević: Svakako ohrabruje činjenica pozitivnog trenda po pitanju procenta loših plasmana. Ipak, trebalo bi imati u vidu da do smanjenja najvećim dijelom dolazi po osnovu izmještanja loših plasmana iz banaka, a u okvirima faktoring kuća i SPV, koje su u vlasništvu istih bankarskih grupacija. Kreditna aktivnost nije opredijeljena samo poslovnom odlukom banaka, već i snagom i veličinom privrede. Veliki broj banaka koje posluje u Crnoj Gori pripadaju bankarskim grupacijama koje posluju i van Crne Gore, koje primjenjuju iste standarde na većem broju tržišta. Generalno, na globalnom nivou kreditna aktivnost je znatno niža poslednjih godina. Samim tim, kreditna aktivnost u Crnoj Gori je uslovljena brojem projekata i sa njihovim rastom, možemo očekivati i rast kreditne aktivnosti.

Bankar.me: Kako ocjenjujete makroekonomsku situaciju u Crnoj Gori i kako će ona uticati na poslovanje banaka?

Marojević: Crna Gora je kao malo tržište vrlo osjetljiva na sve promjene koje se dešavaju u makroekenomiji, što dalje ima velikog uticaja na poslovanje banaka. Generalno posmatrajući Evropu možemo konstatovati da je zatišje u ozbiljnijim investicionim aktivnostima, što samim tim ima uticaja i na ekonomiju Crne Gore. U svakom slučaju, svi značajniji projekti koji su aktuelni u Crnoj Gori daju pozitivne efekte, što se ogleda u stopi privrednog rasta.

Autor: Lana Strugar

Check Also

Intervju Mirza Vodopić, Hipotekarna banka: Štednju povećava trgovina na finansijskim tržištima

Crnogorske banke novac svojih deponenata čuvaju kod Centralne banke Crne Gore i međunarodnih banaka visokog …

2 KOMENTARI

  1. hehehe
    Banka koja je u godini promijenila tri izvrsna direktora nije bas egzemplar pravilnog profitabilnog rada. Ali, danasnji bankari mogu od svega da naprave dobru zvaku i to prodaju kao strucnost iako ovo bjese godina kada se grupacija ove banke valjda prodaje-privatizuje, osim ako neka nova pateticnost Vucicu ne sapne drugacije…
    Ovo je do prije pet godina bila banka za primjer, iako su radili po praivlima 50-tih prethodnog stoljeca. To vec od tada nisu…

    • Mila je u pravu. No u pravu je i ovaj mladi direktor kada veli da mora da dođe do ukrupnjavanja.
      Meni, recimo nije jasno što će Ziraat, azebejdžanci i ukrajinci ovamo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *