Medvedev: Rusija neće štampati novac zbog ekonomskog rasta

Dodajte komentar

Rusija neće početi da štampa novac kako bi poduprla ekonomski rast te neće dozvoliti da joj populizam diktira proračun, poručio je ruski premijer Dmitrij Medvedev u novinskom članku objavljenom u četvrtak.

U svom prvom ekonomskom osvrtu nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora, Medvedev je obećao da će održavati kontrolu nad budžetom, ali i da će voditi brigu o sigurnosti i socijalnim potrebama.

Ne možemo dopustiti populizam.. poseno ne u budžetu“, napisao je Medvedev za ruski dnevni list u državnom vlasništvu Rossijskaja Gazeta.

Grupa ekonomskih stručnjaka bliska Kremlju pozvala je vladu da poveća potrošnju kako bi pomogla izlasku ruske ekonomije iz recesije.

Rusija, pod pritiskom sankcija zapadnih država nakon akcija u Ukrajini i znatnog pada cijene nafte, svog najvažnijeg izvoznog proizvoda, predviđa ove godine pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,5 posto.

Na nedjeljnim izborima Ujedinjena Rusija, stranka Medvedeva i ruskog predsjednika Vladimira Putina, osvojila je 76 posto mjesta u Dumi, više nego u 2011., kada je imala nešto više od polovine mjesta u donjem domu parlamenta.

Nećemo krenuti putem pokretanja štamparskih mašina u neuravnoteženoj ekonomiji, jer to nosi katastrofalne posljedice. Ako nema novca u budžetu, nećemo ga štampatikako bismo pokrili nedostatne prihode. Svi razumijemo da takav novac, proizveden samo od papira, hrani inflaciju i devalvira zarade, plate i penzije ljudi“, napisao je Medvedev.

Rusko ministarstvo finansija predložilo je da se u razdoblju od 2017. do 2019. državna potrošnja zamrzne na ovogodišnjem nivou, što bi značilo smanjenje potrošnje kad se uzme u obzir inflacija.

Ovogodišnji proračunski deficit, prvobitno planiran u visini od 3 posto BDP-a, sada se procjenjuje da će dostići 3,2 posto. U nadolazećim godinama ministarstvo planira njegovo smanjivanje za jedan procenat.

Medvedev je istakao i da se problemi ekonomskog razvoja ne mogu riješiti samo državnim novcem, a kao glave prioritete vlade naveo je sigurnost, ulaganja u ljudski kapital, pomoć najranjivijim grupama i infrastrukturu. “Proračunska struktura treba to da odražava”, napomenuo je.

Kazao je i da usprkos geopolitičkim uvjetima, zemlja mora da krene prema ekonomskom otvaranju.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *