Da bi privukle što više klijenata, banke u Srbiji su počele da odobravaju stambene kredite i bez učešća i bez osiguranja kod Nacionalne korporacije.
Ako se odluče za kredit bez učešća i osiguranja, platiće duplo veću kamatu, nego za zajam pod standardnim uslovima. S druge strane, danas je teško obezbijediti minimum 7.000 eura da bi se uzela stambena pozajmica od 30.000 eura, pišu Večernje novosti.
Zbog toga, prema podacima Udruženja banaka Srbije, prošlog mjeseca je ukupan dug za stambene kredite iznosio 376,8 milijardi dinara ili za samo 2,2 milijarde dinara više nego krajem prošle godine.
A prilike na tržištu su takve da nikada kamate nisu bile povoljnije nego sada i da već sa 2,76 odsto može da se uzme kredit za kupovinu stana.
Banke su spremne i da refinansiraju ove zajmove za klijente koji su se zadužili prije sedam, osam godina po kamatama koje su bile znatno više nego sada, ali interesovanje je vrlo malo. Iako se kredit refinansira troškovi su isti kao da se uzima novi zajam.
Neke banke su se odlučile da “olakšaju” građanima i da im ne traže ni učešće, niti osiguranje, ali sa kamatama koje su duplo veće nego kada se polaže učešće i kredit osigurava. Dakle, povoljnosti mnogo nema, ali onima koji moraju da se sada zaduže, a nemaju dovoljno novca za prateće troškove, ova ponuda završava posao.
Tako, na primjer, za stambeni kredit od 30.000 eura, bez učešća i osiguranja kod NKOSK, kamata je 7,3 odsto, a mjesečna rata 188,8 eura. Ako bi se položilo učešće i kredit osigurao, onda bi kamata bila 3,6 odsto, a rata 127,52 eura.
Građani dakle koji nemaju novca za učešće i proviziju za osiguranje moraju da plate duplo veću kamatu, ali ne daju oko 6.350 eura inicijalnog troška, odnosno 6.000 eura za učešće i oko 350 eura za osiguranje kod NKOSK.
Od pratećih troškova stambenog kredita, koje svakako svi moraju da plate, potrebno je još 20.160 dinara za ovjeru založne izjave, 30.240 dinara za ovjeru kupoprodajnog ugovora, 40 eura za osiguranje nepokretnosti, 100 eura za procjenu vrijednosti nepokretnosti i 20.000 za taksu za upis hipoteke.
Kada se svi troškovi saberu, onda je sasvim jasno zašto je sve manje građana spremno da se zaduži.
Ekonomski online
