Žugić: Država aktivno upravlja javnum dugom

1 komentar

Država ne toleriše već aktivno upravlja javnim dugom, pa stoga kritike oko višestrukih reprograma za pojedine kompanije ne stoje, kazao je nekadašnji ministar finansija Radoje Žugić.

On je, u autorskom tekstu, reagovao povodom sve učestalijih komentara u dijelu javnih finansija koji, kako je istakao, predstavljaju pokušaj obezvrjeđivanja ogromnog truda, odgovornosti i vidljivih rezultata čitavog Ministarstva finansija.

Zakon o zaradama u javnom sektoru je donijet uz koordinaciju Ministarstva finansija, i aktivno učešće svih vladinih sektora, pa i Ministarstva unutrašnjih poslova, o čemu svjedoči mišljenje tog ministarstva od 12.februara 2015. godine potpisanog od strane tadašnjeg Ministra unutrašnjih poslova.

Zakon je prošao i javnu raspravu, a primjedbe MUP-a su se odnosile na članove koji govore o dodacima za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima, specijalnim dodacima i najvišem iznosu dodatka na osnovnu zaradu. Takođe su se odnosile i na član 22 koji je predvidio raspoređivanje u grupe poslova, i član 50 o stupanju na snagu zakona.

Druga grupa primjedbi odnosi se na neprimjenljivost zakona kod lokalnih samouprava, tj. Na član 23 – utvrđenje zarada u lokalnom sektoru.

Evidentno je da samo jedna opština ima “problema“ sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, dok ga sve ostale primjenjuju“, jasan je Žugić.

Što se tiče javnog servisa, dodaje on, nezavisnost se ni u kom slučaju ne može odnosi na zarade, što je iz Ministarstva finansija ranije jasno predočeno menadžmentu javnog servisa.

Do sada je Ministarstvo finansija riješilo sve probleme javnog servisa koji su se odnosili na: dugovanja, tekuće poslovanje, razvojnu komponentu u kapitalnom budžetu“, kazao je Žugić.

On je dalje naveo da primjedbe vezane za privredna društva, koja posluju pozitivno i nijesu zadužena, ne ulaze u kontekst ovog zakona, budući da ne mogu uticati na finansijsku i makroekonomsku stabilnost.

Što se tiče nedostatka sredstava za zdravstvo, to je, objašnjava Žugić, posledica legalizacije prethodnog stanja povećanja zarada u 2012. i 2014.godine izvršenog od strane Fonda zdravstvenog osiguranja kojim je tada rukovodio jedinstveni SDP, u iznosu od 49 eura po zaposlenom i on iznosi na godišnjem nivou nešto preko 4.000.000 eura.

Najveći nedostatak sredstava svakako jeste kroz Zakon o socijalnoj zaštiti za majke sa troje ili više djece planiran budžetom u znatno manjem iznosu, a procjene govore da će prekoračenje biti višestruko veće, okvirno godišnji trošak po ovom osnovu iznosi 65.000.000 eura“, kazao je Žugić.

Ovo su, objašnjava on, ključni razlozi za rebalans budžeta uz pominjano novo zapošljavanje.

Rad i radni odnosi su u Ministarstvu finansija upravo u nadležnosti SDP-a“, poručio je Žugić.

Kako obezbijediti sredstava za rebalans budžeta

Potpuno nesporno boljom naplatom poreskih obaveza i potraživanja Države, iako je i u prethodne tri godine rast prihodne strane budžeta iznosio prosječno godišnje 16,2 odsto, prema ambiciozno postavljenim planovima naplate javnih prihoda. Jasno je da se mora voditi računa o racionalnosti rashodne strane budžeta i svakako, tekuća javna potrošnja finansirati iz tekućih javnih prihoda – bez zaduženja“, kazao je Žugić

Prema njegovim riječima, izdavanje obveznica na domaćem tržištu uslovno nije sporno, ali jeste problem sužavanja – uzimanja likvidnosti realnoj ekonomiji zbog potreba dinamiziranja ekonomskog rasta, zapošljavanja i širenja poreske osnove.

Nesporna je činjenica da je na obilasku investitora Crna Gora zadužena za oko 300.000.000 eura, ali to nije bila ukupna ponuda već je drugi dio ponude bio iskazan po veoma visokim kamatnim stopama i do sedam odsto, odbijen iz razloga racionalnosti uz istovremeno dogovoren posao sa bankama aranžerima o direktnoj pozajmici nakon 1. jula ove godine – po povoljnijim uslovima. Time se željelo uštedjeti na kamatnim stopama, ostvariti dobra dinamika zaduživanja, ali i spriječiti troškove fiskalnog agenta – Centralne banke Crne Gore, kroz negativne kamatne stope koje bi ista plaćala za depozite Države kod reputabilnih banaka“, objašnjava bivši ministar.

Iako je povećana kamatna stopa kod ovog zaduživanja, ipak se, tvrdi on, sa pomenutim finansijskim operacijama ostvaruje određena racionalizacija.

Poreski dugovi nijesu tolerisani godinama

Što se tiče poreskog duga, tzv. crne liste poreskih dužnika istu je objavila Poreska uprava u vrijeme mandata direktora Milana Lakićevića.

Dok sam bio na dužnosti Ministra finansija tražio sam strožije sankcionisanje svih poreskih dužnika kroz izmjenu krivičnog zakonodavstva, upravo radi efikasnije naplate poreskog duga i sprječavanja povećanja poreske evazije kod isplate neto zarada. Ovaj dio poreskog duga najviše generiše nova poreska dugovanja“, kazao je Žugić.

Visinu duga, dodaje on, teško može utvrditi i Poreska uprava, jer to dominantno zavisi od urednosti poreskih obveznika koji ukoliko ne prijave svoj obračun, sužavaju Poreskoj upravi validnost procjene.

Budući da imamo prema podacima iz Centralne banke Crne Gore, oko 65.000 pravnih lica i preduzetnika, od čega je preko 13.000 u blokadi, a svi ostali su u zoni poslovanja, rigidniji regulatorni okvir doprinio bi svakako većem stepenu naplate javnih prihoda. U tom pravcu Skupština Crne Gore je prošle godine odbila amandman, za jedan glas, za sankcionisanje kroz krivični zakonik, iako smo jedina Država u regionu i uopšte, koja nema takvu krivičnu mjeru u svom pravnom okviru“, kazao je Žugić.

Jasno poručuje-poreski dugovi nijesu tolerisani godinama.

Već je vrlo efikasno njima upravljano – otuda i snažan rast javnih prihoda na godišnjem nivou od 16,2 odsto. Država ne toleriše dugove, niti ih je ikad tolerisala, već je dugom upravljala, vodeći računa o kompanijama sa potencijalima za oporavak, o kompanijama koje imaju solventnost, imovinu, ali trenutno nijesu likvidne, čuvajući time širinu poreske osnove“, naglasio je Žugić.

Poručuje da država mora raditi na povećanju poreske baze, kako bi kroz dinamiziranje ekonomskog rasta, valorizaciju ogromnih potencijala koji nijesu privedeni namjeni, uz razvoj komplementarnih sektora, doprinosila zapošljavanju i time daljem nastavku rasta naplate javnih prihoda, ali i podizanja standarda stanovništva.

Napominje da je na Sjednici Vlade prije više od godinu dana odbijen predlog Ministarstva finansija za novu Uredbu o reprogramu poreskih obaveza koju je upravo ovih dana predložio u gotovo identičnoj formi Ustavni sud Crne Gore.

Država, dakle, ne toleriše već aktivno upravlja javnim dugom, pa stoga kritike oko višestrukih reprograma za pojedine kompanije ne stoje. Naime, pominjana je kompanija koja ima više reprograma za period mandata ove Vlade a koja je u istom vremenu izmirila Državi oko 3.000.000 eura javnih prihoda, a ostatak duga od oko 1.700.000 eura će biti naplaćen mehanizmom iz Zakona o poreskoj administraciji – preuzimanjem potraživanja od Optšine Budva ovog poreskog obveznika nakon dospijeća. Time Država aktivno upravlja, a ujedno ostvaruje dodatnu korist kroz naplatu kamate na poreska dugovanja na dnevnom nivou od 0,03 odsto“, kazao je Žugić.

Takođe, kaže on, mora se vrlo obazrivo voditi računa i o dugu Države prema pojedinim kompanijama, kao i o sudskim postupcima koji mogu izazvati dodatne troškove po samu Državu.

I na kraju Država mora – kada prekorači Kriterijume mastrihta za javni dug i deficit budžeta, pripremiti sanacioni plan. Radna verzija tog plana postoji i na njoj je radilo gotovo čitavo ekonomsko znanje u našoj Državi. S tim što je preporuka međunarodnih finansijskih institucija da rigidnim planom sanacije ne smijemo ugroziti konkurentnost ekonomije, dinamiku ekonomskog rasta i dostupnost finansijskim tržištima“, istakao je Žugić.

Naglašava da je Ministarstvo na čijem je bio čelu uvjek uvjek bilo transparentno.

Punom otvorenošću, objavljivanjem takozvanih bijelih i crnih lista poreskih obveznika, uključivanje većine i manjine iz svih struktura vlasti i Parlamenta i, svakako sa predstavnikom jedinstvenog SDP-a, radilo se na punoj objektivnosti, neselektivnosti i nultnoj stopi tolerancije na sivu ekonomiju. Time je Ministarstvo finansija omogućavalo kompletnoj javnosti uvid i uticaj na sve komponente fiskalne politike. Svi odgovorni javni funkcioneri bi morali imati visok moralni dignitet kako u formi, tako i u suštini. Jedino tako ćemo kao Država imati realnu šansu da realizujemo svoje interese“, poručio je bivši ministar finansija.

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • Porediti crnu listu i najnovije spiskove Poreske uprave i eto najboljeg dokaza koliko je g-din Zugic manipulisao podacima. Ne sam naravno. Stoji da je imao punu podrsku KEP-a ali je pitanje da li je cak i premijer znao koliko smo zaglibili u netransparentosti podataka poreskih najvecih duznika, sto onda u cjelosti umanjuje eventualni kvaltiet bijele liste i to posebno sa stanovista da ima preko pet hiljada redovnih platisa poreskih obveznika ali nisu partijski podobni za amrketinske pohvale ili nisu internacionalno pokriveni da ih Poreska mora staviti na bijelu listu.

    Ako je ovo autorski tekst da se odbrani partija jer je struka odavno ponizena, onda hvala, bivsi ministar ovim tekstom cini dobru uslugu javnosti a to mozda nije zelio.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *