Prema zvaničnim podacima sa sajta Trejding ekonomiks, ocjenu kreditnog rejtinga koji se smatra visoko špekulativnim, osim Crnoj Gori, kreditne agencije dodijelile su Nigeriji, Ruandi, Šri Lanci, Surinamu i državi Papua Nova Gvineja.
Kreditna agencija Standard end Purs potvrdila je raniji rejting Crnoj Gori B + / B, ali je izgled ekonomije iz stabilnog smanjen u negativan, dok je agencija Mudis rejting sa BaZ smanjila na B1.
Ključni razlozi za snižavanje kreditnog rejtinga, kako je objašnjeno iz Mudisa, su fiskalni rizici vezani za projekat izgradnje autoputa BarBoljare, zbog kojeg će doći do povećanja javnog duga u odnosu na BDP. Upozoreno je i na potencijalno veće troškove zbog tog projekta kao i dodatne potrebe za finansiranje, ali i povećanja kamata, piše Dan.
Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović smatra da snižavanje kreditnog rejtinga ne može u ovom momentu imati direktan uticaj na povećanje opšteg nivoa kamatnih stopa kod banaka u Crnoj Gori. Prije svega, kako je kazao, jer se ne radi o značajnom sniženju rejtinga prema skali Mudisa, dok Standard end purs nije snizila rejting, već izglede za naredni period.
– Pored toga, postoji više drugih faktora koji utiču na sniženje kamatnih stopa u bankama u Crnoj Gori. Kao najvažniji ističem konkurenciju u bankarskom sektoru, koja je trenutno veoma izražena i vrši najveći pritisak na sniženje kamatnih stopa. Slična je situacija i na međunarodnom bankarskom tržištu. Da bih svoje tvrdnje potkrijepio činjenicama, skrećem pažnju na osnovni barometar globalnog sentimenta investitora, a to je kretanje na međunarodnom kreditnom tržištu: cijene svih serija euro obveznica koje je emitovala Crna Gora su rasle neposredno nakon sniženja rejtinga, tj. investitori su u ovom periodu prihvatali i niže prinose na crnogorski državni dug u odnosu na period neposredno prije blagog pomjeranja rejtinga. Pored ovih razloga, ističem i pozitivna očekivanja od nastavka trendova rasta GDP, depozita, kao i direktnih stranih investicija, što značajno utiče na poslovanje banaka i planiranje prihoda od kamata, tako da ne očekujem povećanje kamatnih stopa, već njihovo dodatno smanjivanje, kazao je Zaimović.
Upitan da li trenutni kreditni rejting može da poskupi kreditiranje države na međunarodnom tržištu, Zaimović je podsjetio da se Crna Gora nedavno zadužila na međunarodnom tržištu po veoma visokoj kamatnoj stopi, od skoro šest odsto na godišnjem nivou, ali da razlog za to nije bio kreditni rejting, koji je tada bio bolji nego danas.
– Čak su se i neke države u okruženju, koje su imale niži rejting nego Crna Gora, povoljnije zadužile od nas. Srbija, sa rejtingom od B1 se zadužuje na pet godina, što je isti rok kao i kod duga Crne Gore, po stopi od 3,45 odsto, a na deset godina po stopi od 4,40 odsto. Albanski dug sa istim B1 rejtingom, na period od oko 4,5 godine se na kreditnom tržištu prometuje po nižim prinosima nego crnogorski državni dut, tj. jedva preko četiri odsto. Sve to ukazuje da kod profesionalnih investitora, koji uglavnom ulažu u državne hartije od vrijednosti, presudan uticaj imaju neki drugi faktori. Rejtinzi uvijek kasne za podacima u realnom životu, zato na tržištu investitori različito vrednuju nominalno iste klase međunarodnih dužnika tj. emitenata obveznica. Svjetska kriza nas je naučila da ne vjerujemo slijepo rejtinzima, rekao je Zaimović.
Nova emisija izazov za ministra finansija
Zaimović smatra da presudan uticaj na uspješnost emisije i visinu kamatne stope ima sama priprema emisije, počev od izbora savjetnika, preko komunikacije sa investitorima, pa do izbora tajminga za start emisije, te da bi u narednom periodu o tome trebalo voditi više računa.
– Ono što ima ključan uticaj, a što izostaje u pravoj mjeri, je komunikacija sa investitorima i van perioda emisije i stimulisanje aktivnosti na kreditnom tržištu kako se uticalo na nivo cijene državnog duga, Jer u kraJnjem cijena postojećih emisija diktira opseg cijene novog zaduživanja. A tu su banke ključni igrači koji kreiraju tržište i u krajnjem cijenu, rekao je on.
Naglasio je da treba imati u vidu da do kraja godine treba da se realizujejoš jedna emisija, što, kako je kazao, u aktuelnom političkom trenutku predstavlja dodatni izazov za Vladu i novog ministra finansija.
