Ruska Sberbanka napušta Centralnu Evropu!

Dodajte komentar

Najveća ruska banka Sberbank priprema prodaju svojih poslovnica u Slovačkoj i Mađarskoj, prenose česki mediji pozivajući se na neimenovani izvor. Sberbank najavila je promjenu strategije u decembru zbog pogoršanih uslova na tržištu, prenosi portal CAPITAL.ba.

U decembru izvor blizak Sberbanci je rekao Rojtersu da traže kupce za dvije poslovnice, ali da zainteresovanih nema. Banka pod kontrolom Rusije ne planira da prodaje poslovnice u Češkoj, prenosi češki „Lidove“ pozivajući se na neimenovane izvore. „Dogovor je već u pripremi za Mađarsku i Slovačku,“ rekao je izvor ovih novina. Uz Češku, poslovnice u Mađarskoj i Slovačkoj čine tri najveće poslovnice u evropskoj mreži Sberbanke.

Potencijalni kupci

Slovačka Sberbanka ima, prema izvorima „Lidovkyja“ tri potencijalna kupca: lokalna češko-slovačka investicijska grupa „Penta“, italijanska banka „UniCredit“ i mađarska „OTP banke“, koja takođe posluje u Republici Slovačkoj. OTP radi na proširenju na regionalnom tržištu kupovinom manjih kreditora. Prošle godine najveći mađarski kreditor kupio je Milennium Bank, poslovnicu Banco Comercial Portugues, za 39 miliona evra i Banco Popolare Croatia za 14 miliona evra. Takođe planiraju da kupe i slovenačku Novu KBM.

Postoje i tri potencijalna kupca, koja se pominju za mađarsku poslovnicu. Ipak, portfolio.hu ranije je prenio da Co-op Hitel, finansijska kompanija u vlasništvu Coop grupe, koja je navodno bliska vladi, želi da preuzme poslovnicu Sberbanke.

Međutim, država je i dalje najbolji kupac u Mađarskoj u posljednje vrijeme. Kao dio strategije da pomogne da banke budu u vlasništvu lokalnih kompanija, nedavno je pristala da proda udio u nekoliko kreditnih institucija. Zvaničnici tvrde da vlada ne planira da više preuzima udio u bankama, ali nisu komentarisali spekulacije kad je u pitanju Sberbanka Mađarska.

Udar

Mnogi su to smatrali državnim udarom Moskve, kada je Sberbanka kupila poslovnice Volksbanke u osam centralnoevropskih zemalja: Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Ukrajini 2012. godine. Banka je tražila prostor da se proširi i da stavi u promet svoj kapital izdvojen zahvaljujući dominaciji na domaćem tržištu.

Tu strategiju pogurali su i ruski poslovni klijenti. Nije dočekana sa pretjeranom dobrodošlicom, tako da je kupovina austrijske banke, iako mala, Sberbank ocijenila kao pozitivan korak uprkos nesigurnosti analitičara.

Sada, međutim, uz oporavak od krize u EU i teškoćama za ruske banke, Sberbank je morala da mijenja strategiju. Ranije su negirali da će ih sankcije protiv Rusije spriječiti u povećanju kapitala u mađarskoj poslovnici. Sberbank Europe, sa sjedištem u Beču, moraće da se suoči sa stres testom Evropske centralne banke od sljedeće godine.

Izvršni direktor Sberbanke German Gref rekao je novinarima krajem prošle godine da bi petogodišnja strategija banke mogla biti revidirana sredinom 2015., jer se pogoršavaju uslovi na tržištu i sve su vjerovatniji „krizni scenariji“. Bivši ministar privrede rekao je da će banka morati da pojača tehnički sistem i da uvede mjere štednje.

U slovačkoj poslovnici Sberbank ima dvije milijarde evra, a u banci u Mađarskoj 1,6 milijardi, prenosi češki magazin „Lidovky“.

Predsjednik najveće ruske banke Germanas Gref saopštio je u septembru prošle godine, kada je Evropska unija uvela sankcije Rusiji, da je tržište za njih zatvoreno: „Nemoguće je dobiti pozajmicu ne na tri mjeseca, već na 30 dana.

Sberbanka, koja je u velikoj mjeri pod kontrolom Kremlja, prošle godine teško je pogođena sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Finansijski gigant ima poteškoća u povećanju kapitala na svjetskim tržištima. „Izvan tržišta smo de fakto zatvoreni„, rekao je predsjednik Sberbank German Gref. Ograničen pristup valutama je najveći problem cijelog ruskog bankarstva.

Naša politika je da ne komentarišemo glasine i spekulacije na tržištu“, rekla je portparolka Sberbank Slovačka Lubomira Chmelova, prenosi Novinska agencija TASR.

Izvor: CAPITAL

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *