Više od 80 zemalja podržalo je u Berlinu sporazum koji bi mogao da označi kraj prakse bankarske tajnosti u okviru globalne borbe protiv utaje poreza.
Među potpisnicama sporazuma su zemlje EU, ali i nekada snažni zagovarači bankarske tajnosti kao što su Lihtenštajn i poreski rajevi poput Kajmanskih i Djevičanskih ostrva, prenosi agencija Frans pres.
Sporazum je potpisan nakon dvodnevnih pregovora na Globalnom forumu o transparentnosti i razmjeni informacija u poreske svrhe, kojim je predsjedavao njemački ministar finansija Volfgang Šojble.
Sporazum o automatskoj razmjeni informacija, koji će stupiti na snagu u septembru 2017, potpisala je 51 zemlja, a još 30 njih, uključujući Austriju, Švajcarsku, Bahame i Ujedinjene Arapske Emirate, obećalo je da će to učiniti 2018.
“Bankarska tajnost, u svom starom obliku, zastarjela je. Opasnost da ćete biti uhvaćeni u utaji poreza je sada veoma velika”, rekao je Šojble.
Ekonomista Gabrijel Zukman, stručnjak za fiskalne prevare, izračunao je da je oko 5,8 biliona eura pohranjeno u poreskim rajevima, zbog čega vlade širom svijeta svake godine ostaju bez prihoda od oko 130 milijardi eura.
Međunarodni pokret za okončanje bankarske tajnosti dobio je vjetar u leđa stupanjem na snagu propisa FACTA u SAD, prema kom su inostrane banke u obavezi da izvijeste Vašington o ofšor računima američkih građana vrjednijim od 50.000 eura.
Kritičari, međutim, upozoravaju da će banke, da bi počele da razmenjuju podatke 2017, prikupljati podatke iz 2016, i to o računima teškim više od 250.000 dolara. To daje dovoljno vremena utajivačima poreza da podignu svoja sredstva i smjeste manje sume na odvojene račune.
Pored toga, zemlje će od slučaja do slučaja moći da odlučuju o tome koje će informacije automatski razmjenjivati. Švajcarska je, recimo, navela da će pružati informacije samo zemljama koje su značajne za njenu industriju, dok se računi bogatih građana siromašnih zemalja neće naći pod lupom.
