Da budemo iskreni, treba nam malo stresa u životu. U suprotnom nikada ništa ne bismo obavili do kraja. Rokovi nikome nisu ugodna spoznaja, ali pomažu nam da se držimo planova. Naravno, nije svaki stres pozitivan. Preduga izloženost stresu može narušiti vaše mentalno zdravlje te uticati na produktivnost i sposobnost izvršavanja obveza.
Donosimo tri situacije na radnom mjestu koje dovode do stresa i savjete kako ga se riješiti:
Ne raspolažete resursima potrebnima za ispunjavanje nekog zadatka
Prema jednoj od definicija, autora Richarda S. Lazarusa, stres je stanje ili osjećaj koji proživljavamo kada ‘zahtjevi nadilaze osobne i društvene resurse kojima pojedinac raspolaže.’
Rečenica koja oslikava taj problem najčešće zvuči ‘Nemam dovoljno vremena da obavim sav ovaj posao’.
Da biste riješili problem, prije svega ga morate prepoznati, a onda postaviti prioritete. Međutim, ako se ne možete odlučiti šta ima prioritet, a što ne, sve obveze će vam se činiti hitnima, a onda ćete biti pod stresom jer ne stignete sve obaviti.
Ako sami niste u stanju razlučiti šta je prioritetni zadatak, a što nije, pitajte nadređene. Objasnite im da je količina zadataka pred vama nerealistična, ali najprije preispitajte kako trošite vrijeme na radnom mjestu.
Nemate kontrolu nad situacijom
Vaš šef je jedan dan ljubazan i obazriv, drugi dan nepredvidiv i ćudljiv. Zapeli ste u nepreglednoj koloni automobila i nema šanse da stignete na sastanak s jako bitnim klijentom. Da stvar bude gora, ništa ne možete učiniti da biste to promijenili. Takve situacije neminovno izazivaju stres. Najgore što možete učiniti je upasti u mentalitet žrtve i očajavati.
U ovakvim situacijama je najbolje razmisliti šta možete da kontrolišete. Recimo, možete kontrolisati svoje misli i zaključiti da ponašanje vašeg šefa nije vaš, već njegov problem. Isto tako, možete zaustaviti automobil, obaviti par telefonskih razgovora i uputiti kolege kako da odrade sastanak. Isto tako, možete nazvati i klijenta i objasniti situaciju.
Nemate izbor
Često čujemo rečenice ‘Nemam izbora, ne mogu ništa promijeniti’, ‘Zarobljen sam’, i ‘Ne mogu dati otkaz’. Najbolji obrambeni mehanizam u takvim situacijama jeste shvatiti da zapravo imate izbor. Ako mrzite svoj posao, možete dati otkaz. Naravno da to snosi određene posljedice, ali izbor postoji. Stoga, umjesto da očajavate jer ‘nemate izbor’, osvijestite činjenicu da ostajete na poslu koji mrzite zato što je ta opcija manje bolna od one koja bi uslijedila da jednostavno date otkaz. U tom slučaju, ostajanje na poslu je vaš izbor, a ne situacija u kojoj se nalazite zbog nedostatka izbora.
