Kreditni poslovi su bankama najvažniji izvori prihoda, tačnije kamate koje klijenti plaćaju na novac koji banka pozajmljuje. Banka zarađuje na kreditiranju i želi da njeni klijenti uzmu kredit, te s toga nemojte očekivati da vam bankarski službenik pomogne u procjeni da li donosite dobru odluku ili da li je to najpovoljniji kredit koji možete naći na tržištu. Tu odluku morate donijeti sami, pažljivo!
Kada odlučite da uzmete kredit, ta odluka treba da bude velika i bitna. Zaduživanje može značajno smanjiti vašu finansijsku fleksibilnost i otežati način života na koji ste do tada možda navikli, a pojedina pitanja tada postaju daleko značajnija, kao npr pitanje sigurnosti posla i otplaćivanja mjesečne rate. Imajući u vidu ozbiljnost te odluke, veoma je bitno da nađete najpovoljniji kredit za svoje potrebe. Na toj misiji morate obratiti pažnju na neka vrlo bitna pitanja.
U zavisnosti od potrebe koju namjeravate ostvariti, najprije se morate odlučiti kakav kredit, tj koji tip kredita tražite. Kada želite da kupite nov namještaj, uređaje za domaćinstvo, automobil ili slično, najviše vam odgovara tzv. kredit na rate ili potrošački kredit. Postoje različite vrste ovih kredita: bezgotovinski i gotovinski (tzv. keš krediti), namjenski i nenamjenski. Ukoliko pak imate potrebu za manjim iznosom novca, možda vam može pomoći i dozvoljeno prekoračenje na tekućem računu, tzv. dozvoljeni minus.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Banke fizičkim licima nude i druge tipove kredita, kao što su: krediti za adaptaciju i rekonstrukciju stambenog prostora, stambeni krediti za kupovinu nekretnina, krediti za uštedu energije, krediti za kupovinu vozila i drugi.
Uvijek prvo krenite od potrebe: da li vam je zaista neophodno to što želite da kupite kreditom? I da li vam je kredit zaista neophodan da biste to kupili? Razmišljajte tako da roba koju ste kupili kreditom treba da otplati samu sebe, odnosno da vam vrijednost robe koju ste kupili vremenom donosi neku korist. Period otplate tog kredita sigurno ne bi trebalo da bude duži od vijeka trajanja robe koju kupujete. Dobro razmislite koji je to minimalni, a koji maksimalni period otplate koji možete da izdržite, imajući na umu vaše redovne troškove života. Iznos kredita koji bi zadovoljio vašu potrebu za zajmom ćete najbolje odrediti prema iznosu mjesečne rate. Dobro analizirajte svoju finansijsku situaciju i uporedite svoje prihode sa troškovima. Ukoliko možete da plaćate ratu kredita i pored svih redovnih mjesečnih troškova, onda možete razmišljati o tome da podnesete zahtjev za kredit. Savjet: mjesečna rata kredita ne bi trebalo da je veća od 30 odsto vaših mjesečnih primanja.
Prilikom podnošenja zahtjeva za kredit morate imati na umu u kojoj mjeri je vaše zaposlenje stabilno i na koji period vam može omogućiti stalna primanja. Ovo se naročito odnosi na privremeno zaposlene čija primanja nisu zagarantovana iz mjeseca u mjesec. Vodite računa da li ste već kreditno zaduženi, jer paralelni kredit povećava vaše mjesečno zaduženje u odnosu na mjesečna primanja. Ukoliko ipak uzimate drugi, tj. paralelni kredit, razmotrite mogućnost da refinansirate prethodni.
Obavezno uporedite ponude nekoliko banaka. Često se uslovi kredita na prvi pogled ne razlikuju, ali ako ih detaljnije proučite, možda ćete uvidjeti da one niske kamate koje se reklamiraju – uopšte nisu tako niske, odnosno da uslovi koji vam na prvi pogled savršeno odgovaraju uopšte nisu realni.
Ukoliko ste odlučili da zatražite kredit, razgovoru sa bankarskim službenikom pristupite kao ravnopravni sagovornik. Imajte na umu da ste vi potrebni banci onoliko koliko je ona potrebna vama i da je odnos sa bankom prije svega partnerski.
Banka provjerava vaše finansijsko stanje prije nego što donese odluku o vašem zahtjevu za kredit. Ona pokušava da odgovori na pitanje da li ste u stanju da ispunite obaveze iz kreditnog ugovora, tj provjerava kreditnu sposobnost potencijalnog korisnika kredita. Pored ličnog razgovora i provjere vašeg tekućeg računa ukoliko isti imate otvoren, banka može dobiti informacije o vašem zaduženju i od Kreditnog biroa – nacionalne institucije koja prikuplja podatke o zaduženosti građana po osnovu kredita, lizinga i drugih kreditnih poslova. Banke mogu koristiti izvještaj Kreditnog biroa samo uz pismenu saglasnost onoga na koga se ti podaci odnose.
Jedan od najvažnijih djelova ugovora o kreditu odnosi se na visinu kamate. Pri ocjeni kamatnih stopa treba razlikovati nominalnu od efektivne kamatne stope.
Nominalna kamata je procenat koji se primjenjuje na glavnicu kredita i koji predstavlja iznos kamate na mjesečnom ili godišnjem nivou koji klijent plaća. Efektivna kamata je način da se u jednom broju iskažu svi troškovi vezani za kredite i uključuje sve naknade i troškove koji se plaćaju u cilju dobijanja kredita (troškovi osiguranja kredita, troškovi obrade kreditnog zahtjeva, i dr.), uzimajući u obzir i momenat kada oni nastaju. Bez dodatnih provizija, efektivna je jednaka nominalnoj kamati.
Ovdje treba posebno voditi računa da li je utvrđena fiksna ili varijabilna (promjenljiva) kamatna stopa; fiksna kamatna stopa znači da je ona nepromjenljiva tokom cijelog perioda otplate kredita, a varijabilna kamatna stopa se mijenja u skladu sa promjenama na tržištu novca i najčešće se vezuje za EURIBOR, a to znači da vaše rate mogu da se povećaju, ali takođe mogu i da se smanje. Treba obratiti dosta pažnje na ugovor o kreditu i utvrditi da li su uslovi pod kojima kamata može biti promijenjena jasni i vezani za precizne kreterijume ili omogućavaju banci da ih mijenja u skladu sa svojom „poslovnom politikom”.
U razgovoru sa službenikom banke tražite da vam se napravi detaljna kalkulacija koja će predstavljati sliku ukupnih troškova u vezi sa željenim kreditom.
Imate pravo da ranije otplatite kredit, pri čemu banka ima pravo na proviziju za prijevremenu otplatu kredita i najbolje je da na početku samog procesa zamolite službenika banke da vam prilikom podnošenja zahtjeva za kredit pruži informacije o visini ove naknade.
Svrha obezbjeđenja kredita je da omogući banci da u slučaju problema u naplati kredita iz predviđenih izvora, može naplatiti svoja potraživanja iz drugih izvora. Obično se otplata kreditnog duga ugovara na osnovu mjesečnih primanja, ali obezbjeđenje nudi i druge mogućnosti naplate duga. Kao garancija za otplatu kredita najčešće se uzima administrativna zabrana na zaradu korisnika kredita i/ili žiranata, zatim blanko mjenica potpisana od strane korisnika kredita ili zaloga zasnovana na pokretnoj ili nepokretnoj imovini, koja se reguliše posebnim Ugovorom o zalozi.
Ukoliko dođete u situaciju da niste u mogućnosti redovno servisirati svoje dugove po osnovu kredita, važno je ostati smiren i priseban, na vrijeme tražiti razgovor sa bankom i zajedno pronaći mjere za rješavanje krize. Vrlo često ćete upravo u ovakvim trenucima vidjeti da li vam je i koliko banka prije svega pouzdan partner. Ako dajete hipoteku kao obezbjeđenje kredita, dobro razmotrite sve rizike takve odluke.
Ljudi često postanu preopterećeni skupim kreditima. Najčešći razlog je nedostatak planiranja – bez finansijskog plana, ne štedi se i ne kontroliše se potrošnja. Čest razlog je i nedostatak finansijskog obrazovanja i razumijevanja kako funkcionišu krediti.
Aleksandar Šćekić za Bankar.me
