U tri godine ulagači na ljubljanskoj berzi izgubili 13 mlrd eura

Dodajte komentar

Ulagači na Ljubljanskoj berzi su od početka finansijsko-ekonomske krize izgubili otprilike 13 milijardi eura vrijednu imovinu, a dionice su s najviših vrijednosti u prosjeku pale 75 posto, piše slovenački Dnevnik. I dok su se cijene svjetskih dionica s najnižih nivoa oporavile za otprilike trećinu, indeksi Ljubljanske berze su najniži od početka krize.

Ukupna je vrijednost kompanija koje kotiraju na LJSE u četvrtak 16.09. bila samo 5,4 milijarde eura što je, na primjer, samo milijardu eura više nego što je na vrhuncu berzanske euforije vrijedjela Krka.

Pad cijena prati i skromna likvidnost, a dnevni je promet u septembru samo tri puta premašio granicu od milion eura. Na likvidnost sve više negativno utiču manje uplate u investiciona osiguranja. Ulagači se, naime, sve češće odlučuju za klasična životna osiguranja što je smanjilo uplate u slovenačke investicione fondove koji pak imaju sve manje sredstava na raspolaganju koja bi uložili u kompanije na berzi.

Trenutno je imovina investicionih fondova 1,91 milijarde eura što je upola manje nego prije krize.

Iako je početak godine nagovijestio da će se trend isplata iz investicionih fondova prekinuti, domaći su fondovi u avgustu ponovno zabilježili neto odlive. U posljednja četiri mjeseca ulagači su iz slovenačkih fondova, prema podacima Agencije za tržište vrijednosnih papira, podigli neto imovinu vrijednu 37 miliona eura.

Odlivi se negativno odražavaju i na cijene dionica na Ljubljanskoj berzi budući da penzioni fondovi, koji imaju važnu ulogu na svjetskim tržištima kapitala, zbog instituta zagarantovanog prinosa ne smiju svoja sredstva ulagati u dionička društva.

U posljednje su dvije godine tako ključnu ulogu na slovenačkom tržištu kapitala preuzeli inostrani ulagači koji od početka prošle godine povećavaju udio imovine u dionicama. Prema podacima Banke Slovenije udio stranaca u tržišnoj kapitalizaciji Ljubljanske berze krajem jula iznosio je 12 posto dok su na vrhuncu berzanskog balona imali nešto manje od šest posto dionica slovenačkih kompanija.

Pregled vlasničke strukture većih slovenačkih kompanija pokazuje da među portfolio ulagačima preovladavaju fondovi koji ulažu u periferne države, dok se većih međunarodnih fondova ne nalazi među vlasnicima, zaključuje Dnevnik.

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *