Tag Archives: Globalna ekonomija

Globalna nelikvidnost povećaće se u ovoj godini najmanje za 20% zbog posljedica Kovida-19. Posebno zabrinjava stanje u azijskim firmama, koje su imale teškoće sa naplatom potraživanja i prije izbijanja pandemije.

Negativan uticaj pandemije na nacionalne ekonomije naveo je države širom svijeta da u aprilu emituju dug veći nego ikada ranije, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF) iz Vašingtona.

Svjetska privreda počinje da izlazi iz krize. Različiti modeli investicionih banaka ukazuju da je dno već prevaziđeno, javlja ruska državna televizija.

Kriza oko kovida-19 nagovještava tri prekretnice: kraj projekta evropskih integracija, kraj ujedinjene, funkcionalne Amerike i kraj implicitnog društvenog ugovora između kineske države i njenih grđana. Kao rezultat toga, sve tri sile će iz pandemije izaći oslabljene iznutra, što će potkopati njihovu sposobnost da vrše globalno liderstvo.

Dugovi država na globalnom nivou u martu su porasli za 2,1 biliona dolara. Razlog za to je naravno pandemija, koja je naterala vlade širom svijeta da se zadužuju kako bi spasle ekonomije.

Kancelarija za statistiku EU u svom posljednjiem izvješataju za prvi kvartal 2020. predviđa privredni pad u EU od 3,5 procenata, a u eurozoni minus 3,8 odsto.

Pandemija korona virusa sa sobom nosi veliki broj smrtnih slučajeva u svijetu, koji i dalje raste, a neophodne mjere zaštite ozbiljno utiču na svjetsku ekonomsku aktivnost.

Očekuje se da će zastoj zbog pandemije korone ove godine koštati 8.000.000.000.000 eura. Riječima: osam triliona eura. To je vrijednost neproizvedenih automobila, neobrezane kose i neprikazanih filmova, kao rezultat globalnog zatvaranja, izračunatog od Međunarodnog monetarnog fonda.

Grupa sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G7 založila se za obustavu servisiranja dugova siromašnih zemalja, u trenutku kada Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka nastoje ograničiti štetu vjerovatno najveće svjetske recesije od 30-ih godina prošlog vijeka.

“Svijet više nikad neće biti isti”, fraza je koja se učestalo ponavlja otkad je koronavirus uzdrmao globalnu ekonomiju. Mnogima je ovo pokazatelj krhkosti naše civilizacije.

Pandemije koronavirusa trebala bi smanjiti rast globalne ekonomije više od pet biliona dolara u naredne dvije godine. Taj iznos veći je od ukupne godišnje proizvodnje japanske privrede.

Ujedinjene nacije procenjuju da će širom svijeta najmanje 25 miliona radnika ostati bez posla zbog krize koju je izazvala epidemija koronavirusa, što bi premašilo 22 miliona koji su izgubljeni tokom svjetske finansijske krize 2008. godine.

U novu krizu svjetski finansijski sistem ulazi opterećen rekordnim nivoom privatnog duga nefinansijskih kompanija i velikim brojem “vještački” održavanih kompanija na životu. Radi se o ostavštini prethodne krize koja, čini se, nije ništa promijenila u funkcionisanju globalnih finansija.