METALI

U prilog tome da razlozi zbog kojih mnoge centralne banke uvećavaju zlatne rezerve ne slute na dobro, govori i to da se sopstveni trezori za čuvanje zlata sve više pretpostavljaju stranima, te sve učestaliji zahtjevi da se „domaće“ zlato, ili barem njegov veći dio – vrati kući.

Cijena zlata mogla bi nastaviti da raste čak i nakon što je prošle nedjelje dostigla višegodišnji maksimum.

Cijene zlata su porasle tokom trgovanja u Aziji, nakon što je američka Uprava federalnih rezervi (FED) “odškrinula vrata” za dalje smanjenje kamatnih stopa.

Zlato je poput mini suknje, periodično se vraća u modu i ponovo postaje hit, iako su  ga brojni ekonomisti prethodno više puta otpisali kao „relikt barbarstva“, koji nema ni svrhu ni budućnost u modernom svijetu finansija. No, suočeni sa neizvjesnom budućnošću, centralni bankari u zlatu ipak vide svojevrsnu „polisu osiguranja“. …

Dojče banka AG zaplijenila je 20 tona zlata u vlasništvu Venecuele i koristi ga kao kolateral nakon što Karakas nije ispunio bilateralni sporazum o zamjeni zlata u vrijednosti od 750 miliona dolara, navodi Blumberg nekoliko neimenovanih izvora.

Centralne banke širom svijeta su 2010. godine prestale da prodaju zlato i počele da ga akumuliraju. Kako zlato predstavlja sigurnu valutu u vrijeme finansijskih kriza, gomilanje zlata centralnih banaka dalo nam je uvid u to koja država će najbolje preživjeti ekonomsku “oluju”.

Cijena jednog od najpoznatiji rijijetkih metala – dysprosium oxide 99,5% min EXW China – porasla je za posljednjih godinu dana, prema izvještajima www.asianmetal.com/RareEarth za cijelih 55,34%. Samo za posljednjih 60 dana taj je metal poskupio za 25,49%, a za posljednjih 30 dana za 19,27%.

Centralne banke širom svijeta, pa i stanovništvo nekih zemalja, odavno nisu kupovali tako velike količine zlata kao prošle, a trend je ubrzan i tokom prvog kvartala ove godine.

Jedina zlatna poluga koju u svojim rezervama ima Centralna banka Estonije nije dovoljno pogodna za finansijske operacije, ne može se prodati i više bi odgovaralo da postane “muzejski eksponat”, saopštila je ova banka.

Centralne banke širom svijeta su u prvom kvartalu 2019. godine kupile najveće količine zlata u posljednjih šest godina, pri čemu je Rusija osigurala vodeću poziciju jer nastoji da smanji zavisnost od dolara.

Cijena zlata bi do kraja godine trebalo da dostigne 1.400 dolara, zbog manje agresivne politike američkih Federalnih rezervi u odnosu na kamatne stope i dugotrajne globalne neizvjesnosti.

Cijena zlata bi do kraja godine trebalo da dostigne 1.400 dolara. Ovakav skok vrijednosti plemenitog metala je rezultat manje agresivne politike američke Uprave federalnih rezervi (Fed) o kamatnim stopama i dugotrajnim globalnim neizvjesnostima, ocjenjuju stručnjaci.

Reuters je objavio ekskluzivnu priču o prodaji zlata iz sefova centralne banke Venecuele, čije dijelove u ovom članku prenosimo. Zlato o kojem se radi u vlasništvu je Venecuele.