Prošlo je nekoliko godina otkako su se trgovci dijamantima, dragim kamenjem i uopšte nakitom najviše klase žalili da novije generacije nemaju naviku da troše novac na taj vid luksuza. To je važilo za milenijalce, ali je sada generacija Z otišla korak dalje pa na luksuz gleda poprilično drugačije.
Donedavno to nije bilo ni najmanje bitno, ali sad je postalo jer najstariji pripadnici ove generacije imaju 26 godina, što znači da već zarađuju dovoljno novca da mogu pokretati trendove. Ili zaustavljati postojeće. I, na red je stigao – luksuz.
Već do 2025. milenijalci i generacija Z predstavljaće 70 odsto potrošnje na luksuzne brendove, navodi Bain & Company u svom istraživanju. Upravo zato lideri takvih brendova moraju da promijene način poslovanja i pristupa mladim ljudima, ako misle da opstanu.
Generacija Z na luksuz više ne gleda kao što je to bio slučaj proteklih decenija ili vjekova – da je to status, nasljedstvo, prestiž i tradicija. Za njih je luksuz predstavljaju inkluzivnost, održivost, transparentnost, tehnološki napredak i inovacije cirkularne ekonomije.
Stoga neki brend koji je njihovim roditeljima, djedovima, bakama predstavljao nešto posebno, mlađima ne predstavlja apsolutno ništa – ako ne donosi ono što ih pokreće. Održivost je sada najveća motivacija kod kupovine, ali i transparentnost.
Dijamanti i drago kamenje kod mlađih ne prolaze, jer su oni svjesni što sve radnici moraju da prođu da bi bogati dobili takav luksuz. Isto važi za sve druge proizvode. Moderno doba donijelo je tu pozitivnu stvar: prilikom trošenja novca bivaju nagrađeni oni koji ne čine štetu ljudima, životinjama ili životnoj sredini kako bi plasirali proizvod ili uslugu. To je napredak vrijedan poštovanja.
ICT Business
