“Nije realno očekivati nagli pad kamatnih stopa”

Dodajte komentar

Sve zemlje regiona, imajući u vidu da su tokovi posebno u oblasti finansija globalizovani, vode se istim faktorima borbe protiv inflacije, a ono što je specifično jeste pitanje kada je pik inflacije dostignut, odnosno da li se to događa sada ili se desilo u prethodnim mjesecima. Ipak, za većinu zemalja regiona može se reći da je pik inflacije za nama i da imamo silaznu putanju, koja nas vodi ka očekivanju da će do smirivanja situacije doći do sredine 2024. godine kao što je u Srbiji, ili do 2025. godine prema očekivanjimau Evropskoj uniji, ocijenio je za “Dan” viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Željko Jović.

-U svim projekcijama vidimo da je pokretač inflacije cijena hrane ili energije, i ako se nastavi prema projekcijama koje sada imamo očekujemo da će naredni period donijeti nešto stabilniju situaciju. Blaga zima je doprinijela da se izbjegne još veća kriza, ali i dalje obazrivo pratimo cijene energije. Pozitivan faktor je da su zemlje regiona iz prethodnih iskustava naučile da formiraju znatno veće rezerve energenata, što doprinosi u blažavanju potencijalnih energetskih šokova, kazao je Jović.

Kada je riječ o kamatnim stopama, Jović ističe da ono što u ovom trenutku možemo da očekujemo jeste da se njihov rast zaustavi.

-Narodna banka Srbije je u maju zaustavila taj rast, a očekujemo da će u narednom periodu to uraditi i Evropska centralna banka. Ipak, može se očekivati da se barem:na-neki period zaustavi rast. Period naglog pada ne možemo očekivati tek tako u skorije vrijeme iako smo se navikli na niske stope, ali taj period čini se neće skoro doći. Treba da budemo srećni ako u narednih godinu dana ili maksimum dvije vidimo zaokret u pravcu smanjivanja postojećih kamatnih stopi, istakao je Jović.

Kada je riječ o bankarskom sektoru i krizi koja je zadesila prije svega Švajcarsku i SAD, Jović navodi da ti faktori mogu posredno da se odraze i na region, ali da je to malo vjerovatno.

-Bankarski sektor je prije svega zasnovan na povjerenju i pored nekih realnih uticaja jedne na drugu, postoji i prenosni efekat kroz psihologiju i informacije. Bankarski sistemi regionalnih zemalja, uključujući i Srbiju, nemaju direktnu vezu sa bankomu Silicijumskoj dolini ili Kredit Svisom, ali prenos informacija može u nekim situacijama da izazove paniku. Srećom za sada nije, situacija se prati, jer smo i u prethodnom periodu imali izazova, kao kada je bila pandemija ili na početku krize u Ukrajini, da građani poslije određenih informacija pojure na šaltere tražeći svoje depozite. Odgovor je uvijek bio pravi, depoziti su bili isplaćeni, i čim vide da je situacija stabi lna i da se depoziti mogu isplatiti situacija se smiri. Banke ovdje zbog drugačijeg regulatornog režima od onogu Americi čini mi se ne mogu na isti način biti izzložene riziku, ali svakako da rizik od širenja panike uvijek postoji i mi ga pratimo, zaključio je Jović.

(Cijeli članak u današnjem Danu)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *