Evropske banke od krize čuva bankocentričnost

Dodajte komentar

Fluktuacije na bankarskom tržištu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nastavljaju se i u ovoj sedmici – ali na nervozu investitora nije imuna ni Evropa.

U SAD, manji zajmodavci poput PacWest Bancorp i Western Alliance zabilježili su padove vrijednosti dionica i do 20 odsto. Zatim su krajem sedmice naglo obrisali gubitke, ali fluktuacije su se nastavile. KBW Regional Banking Index počeo je trgovanje ove nedelje sa dobitkom od 1,8 odsto, a onda ga zatvorio u padu od 2,8 odsto.

“Amerika predstavlja jedno efikasno tržište koje jako brzo reaguje na informacije, postoji informaciona simetrija i većina investitora je dobro obaviještena, i onda se reaguje – kada dođu loše vijesti, brže se reaguje i imate taj efekat finansijske zaraze”, kaže za Bloomberg Adria Connect redovni profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.

Odlivi depozita su nešto što mora da se desi i normalno je da se “prevaljuje” rizik sa manjih na veće banke, ocijenio je on.

“Kada se desi zemljotres, uvjek imate neke prateće efekte u nekom periodu i ne možemo tačno reći kada će se to završiti”, rekao je Grubišić.

Evropa: Manje opcija, manje problema

A kakva je situacija u Evropi? U prvom kvartalu, većina evropskih zajmodavaca suočila se sa odlivom depozita u odnosu na prethodni kvartal. Barkliz je bio svijetli primjer zahvaljujući poslovanju u Sjedinjenim Državama. Ostali su bili u minusu, iako je BNP Paribas privukao prilive velikih korporativnih deponenata, a CEO UniCredit Bank Andrea Orcel svojevremeno izjavio da bankarski giganti mogu da profitiraju zahvaljujući svom statusu sigurnih luka. Deutsche Bank suočila se sa najozbiljnijim begom klijenata.

Razlika između tržišta u SAD i Evropi jeste i u rastu i smanjenju obima depozita. Ukupni obim depozita u SAD skočio je 36 odsto sa prekovid nivoa i prošle godine dostigao vrhunac na 18 billion dolara. Od početka godine, njihov obim je pao za pet odsto. U eurozoni su depoziti od 2020. godine rasli za 24 odsto na 14 biliona eura i od tada su pali samo dva odsto. Dakle, kako ta matematika utiče na stanje u bankama?

“Manji obimi sa sobom nose i manje potrese i fluktuacije – ali za realnu procjenu rizika, potrebno je zaći između redova”, smatra Grubišić.

“U ovoj računici vrlo je bitna koncentracija – koju mi ne znamo, a znaju banke – velikih depozita u bankama, onih koji su neosigurani, odnosno idu iznad iznosa od 100.000 eura garantovanog u eurozoni. Bitna je i njihova ročna struktura. Jako je bitno da li su to depoziti po viđenju, koji su rizičniji – kod nas i kod većine banaka posljednjih nekoliko godina zbog nižih kamatnih stopa dominira lošija ročna struktura, iz ugla banaka”, kaže on.

I ove odlive Grubišić vidi kao posljedicu finansijske zaraze koja je zahvatila banke u Sjedinjenim Državama.

“Možemo da kažemo da je kod Evrope manji odliv jer ona predstavlja bankocentrično tržište. Investitori su navikli da drže novac u bankama i da posluju s bankama preko investicionog bankarstva, a ne ulažu toliko direktno u tržišta hartija od vrijednosti i onda su investitori manje osjetljivi na loše vijesti”, zaključio je on.

Izvor: rs.bloombergadria.com

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *