Svjetska banka kreditiraće Crnu Goru 80 miliona eura do kraja godine, a kada će se odobriti ta pozajmica zavisiće od brzine kojom će Vlada implementirati tražene reforme, saopštio je Televiziji Crne Gore Kristof Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u našoj zemlji. Nada se da će smanjenjem potrošnje i povećanjem prihoda država izbjeći bankrot.
Svjetska banka neće ove godine izdati Crnoj Gori garanciju za zaduženje kod komercijalnih banaka, već će direktno kreditirati državu u iznosu od 80 miliona eura, kazao je Televiziji Crne Gore šef kancelarije Svjetske banke u našoj zemlji Kristof Šeldon.
Na takav potez odlučili su se, kaže, zbog kretanja na tržištu.
“Ranije smo koristili pristup da izdamo garanciju Vladi kojom se potom ona zaduži kod komercijalnih banaka. Između ostalih najviše zbog tržišnih uslova,o vog puta imamo drugačiju šemu u kojoj dajemo direktan kredit Vladi. Procijenil ismo da je to najefikasniji pristup. Takav direktan pristup je dobar signal tržištu da je Vlada ozbiljna u reformama”, kazao je Šeldon.
Kredit će biti realizovan u dvije tranše, a prva je trenutno predmet dogovora sa Vladom. Kada će biti odobrena zavisiće od brzine kojom se ispune uslovi Svjetske banke.
“Uslovi su podijeljeni u dvije kategorije – prva se odnosi na fiskalnu otpornost, odnosno kontrolu javne potrošnje. U okviru toga očekuju se reforme u poreskom dijelu i kontroli troškova za farmaceutsku potrošnju i ljekove. Povećanje prihoda i kontrola javne potrošnje pomoći će Vladi da smanji fiskalni deficit. Druga kategorija su reforme u oblasti zelenog rasta i klimatske otpornosti, odnosno usklađivanju sa zakonodavstvom EU. Kada ti uslovi budu ispunjeni, Vlada će dobiti kredit”, kaže sagovornik Javnog servisa.
Šeldon tvrdi da neće tražiti smanjenje plata i penzija, ali ni broja radnika u državnoj upravi. Među uslovima nije povećanje PDV-a, već akciza što je Vlada početkom godine već predlagala parlamentu. Ipak, upozorava da se način za održivo smanjenje minusa u državnoj kasi mora tražiti.
“Veliki problem za zemlju je dolazak na naplatu euro obveznica u junu 2025. Fiskalni deficit je prošle godine bio jako visok, zbog toga se toliko fokusiramo na fiskalnu održivost, kako bi se do tada postepeno smanjio deficit”, dodaje Šeldon
Pa, hoćemo li bankrotirati ili ne?
“Nivo duga je visok, kao što sam rekao, međutim postoje mjere koje se implementiraju i planiraju i nadamo se smanjenju duga. Ovo je pitanje kojim treba dobro upravljati, postoje i vanjski faktori, ali nadamo se uz dobro upravljanje da bankrot neće biti scenario”, zaključuje šef kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori.
