Evropska centralna banka (ECB) polako osvješćuje važnost jednog od uročnika inflacije koji se pokazao mnogo opasnijim od spirale plata i cijena koja joj je dosad bila glavna briga.
Članovi uprave ECB-a u skorije vrijeme sve češće apostrofiraju visoke profite kompanija koji, prema riječima predsjednice ECB-a Christine Lagarde, guraju plate i cijene prema gore.
Takozvana inflacija pohlepe (engl. greedflation) otežava napore da se obuzda rast potrošačkih cijena, što znači da će ECB možda morati dodatno da pooštri monetarnu politiku kako bi došla do svog cilja od dva odsto – baš u trenutku kada zvaničnici ističu da se nazire kraj najagresivnijeg ciklusa povećanja kamatnih stopa.
“Postoje jasni rizici da će pad inflacije biti sporiji nego što se ranije predviđalo zbog rastućih korporativnih marži”, rekao je Piet Christiansen, glavni strateg Danske Banka u Kopenhagenu.
To je zato što su kompanije sklonije bržem podizanju cijena kako bi nadoknadile veće ulazne troškove, nego što ih smanjuju kada im troškovi padnu, što im omogućava da duže drže veće marže, pojasnio je.
“ECB-u je vrlo teško da odgovori na ovu dinamiku”, rekao je Christiansen.
Iako rast marži ove godine neće biti tako brz kao što je bio 2022. godine, “bilo kakav sukob između plata, dobiti kompanija i javnog sektora bio bi izuzetno štetan za budućnost i mogao bi da izazove našu monetarnu reakciju”, rekao je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos u srijedu.
Korporativni profiti su već neko vrijeme veći pokretač rasta cijena od troškova rada – od početka 2021. godine, kaže Maeva Cousin iz Bloomberg Economicsa. Izračunala je da su rastuće zarade kompanija generisale više od dvije trećine inflacije na kraju prošle godine.
Ekonomisti već duže vremena prozivaju ECB zbog tromog djelovanja na rast cijena posle lokdauna, a rast korporativnih profita je počeo da ih brine tek prethodnih par mjeseci.
“Mnoge firme su uspjele da povećaju svoje profitne marže u sektorima suočenim s ograničenom ponudom i probuđenom potražnjom”, rekao je glavni ekonomista ECB-a Philip Lane svojim kolegama, tvrdeći da su “plate imale samo ograničen uticaj na inflaciju u protekle dvije godine i da je rast profita bio znatno dinamičniji.”
Primjer za to je Letonija, gdje je inflacija najbrže rasla od svih 20 zemalja eurozone. Guverner centralne banke Mārtiņš Kazāks smatra da neke tamošnje kompanije podižu cijene “samo zato što mogu”.
“Zato Upravno vijeće nastavlja da diže stope u situaciji kada harmonizovani indeks potrošačkih cena počinje da pada pod uticajem pada svjetskih cijena energenata”, rekao je.
“Kupci takođe mogu da odigraju svoju ulogu”, ističe Kazāks, savetujući im da budu izbirljiviji u kupovini i traže bolje ponude.
Neki od njegovih kolega, poput hrvatskog guvernera Borisa Vujčića, drže da rast korporativnih profita nije toliko opasan. On je prošle nedjelje utvrdio da će slabiji privredni rast smanjiti mogućnosti za dodatno podizanje cijena.
Prije par dana je i članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel priznala da ECB “nije obratila dovoljno pažnje na profite”, ali je i dodala da oni vjerovatno ne mogu da pokrenu spiralu rasta cijena kao plate.
“S profitom postoji snažnija samokorekcija jer ljudi nekako moraju da plate te više cijene”, kazala je. “Ne vidim da se to može kontinuirano ekstrapolirati u budućnost, ali svakako moramo pratiti situaciju, što i radimo dosta detaljnije nego prije.”
ECB bi mogla da uspori nedavni tempo povećanja kamatnih stopa 4. maja, podižući kamatnu stopu na 3,25 odsto pomakom od četvrtine procentnog poena. Predviđa se da će inflacija pasti na 2,8 odsto do kraja godine s više od devet odsto na početku, prije nego što se vrati u normalu u drugoj polovini 2025.
Ali s obzirom na to da i firme i potrošači pokušavaju da se zaštite od rastućih troškova, Oscar Arce, glavni direktor ECB-a za ekonomiju i istraživanja, upozorava da bi spirala cijena ipak mogla da eksalira.
“Kombinacija viših profitnih marži, viših nominalnih plata i viših cijena prete snažnim sekundarnim učinkom”, napisali su on i njegovi kolege.
(Tekst dopunjen predviđanjima u 17. pasusu.)
Izvor: Bloomberg Adria
