Prvi kapitalni projekat Cortex selo, kompleks stambenih objekata namijenjen zaposlenima u crnogorskim IT kompanijama, vrijedan oko 16 miliona eura, biće završen tokom 2025. godine, najavljeno je danas na prezentaciji ovog projekta.
Na prostoru nedaleko od tržnih centara City Mall i BIG Shopping, uz obalu Morače, biće izgrađeno pet razuđenih objekata sa najviše četiri nivoa iznad zemlje i podzemnim garažama, te pratećim sadržajima poput rekreativne zone, parka za djecu i kafea koji će biti community centar. Projekat je iniciralo 19 IT kompanija-članica klastera ICT Cortex, koje na ovaj način žele da omoguće stanove za svojih 115 zaposlenih. Ujedno se nadaju da će na obezbjeđivanjem kvalitetnijeg života i rada doprinijeti smanjenju odliva IT stručnjaka iz Crne Gore.
Predsjednik Upravnog odbora ICT Cortex-a Vladan Tabaš podsjetio je da se ovo udruženje za nešto više od dvije godine postojanja proširilo na 40 članica, koje imaju 162 miliona prihoda i 11,5 miliona eura profita, a 1.388 zaposlenih.
„Ovo već ukazuje da smo ozbiljan faktor i da želimo da budemo jedna od vodećih industrija u Crnoj Gori. Počevši kao edukativni klaster, evolucijom je izrastao u nešto mnogo više, radi na internacionalizaciji, a u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i na programima prekvalifikacije i dokvalifikacije za IT sektor. Imali smo pomoć Glavnog grada Podgorice za odlazak predstavnika start up zajednice na Web Summit, a prošle godine i za organizaciju izuzetno značajnog događaja – ICT Week konferencije kojoj je prisustvovalo 3.000 učesnika“, rekao je on.
Razlozi za pokretanje projekta Cortex selo, kako je naveo, jeste obezbjeđivanje boljih uslova za život zaposlenih u IT sektoru, uz činjenicu da će upravo firme u kojima oni rade naredne dvije decenije preuzeti na sebe odgovornost da plaćaju kamatu. Time će, dodaje, zaposlene vezati da ostanu u zemlji.
„Ako se cijeli projekat pokaže uspješnim – a hoće – ovim putem treba da nastave i ostale industrije u Crnoj Gori“, zaključio je on.
Koordinator projekta Aleksandar Drekalović posebno je potcrtao da je „cijeli posao na momente bio neizvjestan i mukotrpan“, ali da je ključnu ulogu imao entuzijazam i energija Tarika Zaimovića, koji se u to vrijeme nalazio na čelu ICT Cortex-a.
„Prije godinu i po imali smo dobru i plemenitu ideju, ali i mnogo pitanja na koje nismo imali odgovor. Zatim su članice klastera dale svoju podršku, na što se naslonila i podrška zaposlenih… Danas imamo gotov projekat gradnje, povoljne kredite i podršku kompanija u njihovoj otplati kod banke“, dodao je on.
Drekalović je na primjeru stana od 70 kvadrata ukazao i na značajnu uštedu koja, na kraju, vrijedi 162.000 eura. Cijena kvadratnog metra je 1.400 eura (u poređenju sa 1.800 eura na tržištu), nominalna kamatna stopa za kredit od 25 godina je 4% (umjesto 6,5%), nema troškova obrade kredita (umjesto 1.000 eura). Zaposleni će stan platiti 98.000 eura, dok će 57.000 iznositi kamata koju će umjesto njih otplaćivati kompanija u kojoj radi. Od ukupnog iznosa, prije završetka gradnje biće u obavezi da plati samo 10 odsto kredita. Kompanije će svojim mjenicama garantovati kupovinu stana zaposlenih. Uz to, cijena garažnog mjesta je 8.000 eura (umjesto 12.000). Budući stanari mogu dobiti i kredit za opremanje stana vrijedan 10% ukupne investicije.
„Zaposleni su značajno uticali na izgled svakog stana, a 40 odsto prostora oko objekata su zelene površine. Tokom ugovaranja projekta, svaki budući stanar imao je advokatsko i projektno savjetovanje“, naveo je Drekalović.
Kazao je i da će solarni paneli biti na kosim krovovima objekata, atmosferska voda kupiće se u rezervoare i odatle koristiti za posebne namjene, a predvidjeli su i automatizaciju održavanja i navodnjavanja zelenih površina.
Projektni menadžer Miloš Laković je, pak, istakao da je postojala opcija kupovine stanova na tržištu, ali cijeli projekat „ima za cilj da se stvore nove vrijednosti i zdraviji stil života“.
„Tražili smo više od pola godine slobodne zone u Podgorici i našli je blizu rijeke Morače. Na 12.500 ukupno izgrađene površine biće 5 objekta sa 115 stanova, a uz to još 4.500 kvadrata zelenih površina i pet zajedničkih prostora sa sadržajima. Inspiracija smo pronašli u Feng Shui filozofiji o pet osnovnih elemenata, tako da se objekti zovu po njima: voda, vatra, drvo, zemlja i metal. Iako gradnja treba da počne u julu, u sami projekat smo već krenuli sadnjom i pravljenjem rasadnika iz kojeg ćemo za dvije godine prenijeti svoje sadnice“, istakao je on.
Vlasnik kompanije Coinis Dejan Petković priznaje da je bio među skepticima koji nisu vjerovali da projekat od skoro 16 miliona eura može početi od potpune nule.
„Kada smo kretali, tek je trebalo obezbijediti podršku svih – od banke, preko institucija, do kompanija, te na kraju samih zaposlenih. Veliki uspjeh bio je već staviti konkurente iz IT industrije za isti sto. I uspjeli smo to zbog dobrobiti zaposlenih. Sada smo prvi i primjer u regionu“, ispričao je on i dodao da će ovo biti dodatna podrška novim, mladim naraštajima koji će raditi u ovoj industriji.
Proces izbora investitora bio je temeljan, inkluzivan i trajao je više od pet mjeseci, a od 25 kompanija je na kraju izabran Eurozox. Direktor te kompanije Zoran Drobnjak smatra da će sama gradnja jednog od najvećih projekata u njihovom portfoliju teći po planu.
„Kada smo krenuli, nisam bio optimista i sve mi je izgledalo neizvodlijvo. Ali, uz Tarika smo sve izgurali i dobili odgovore institucija na vrijeme“, kazao je on.
Predsjednik Upravnog odbora NLB banke Martin Leberle, finansijske institucije koja je odlučila da u rizičnim vremenima podrži ovakav projekat, istakao je da dogovor oko budućih zaduživanja nije bio „klasični bankarski posao, već timski rad“.
„Radimo zajedno već nekoliko mjeseci i mogli smo da se upoznamo s njihovim zahtjevima i željama. Koristili smo naše iskustvo, kao lidera u stambenim kreditima, da bismo kreirali strukturu za finansiranje ove izgradnje. Rezultati za sve biće u kontinuitetu vidljivi narednih decenija godina. Za nas je čast biti dio ovog projekta“, zaključio je on.
Na pitanje portala Bankar.me da li su dobili podršku Glavnog grada, iz kojeg je ranije najavljivano da će pomoći – bilo ustupanjem parcele ili oslobađanjem plaćanja određenih obaveza – Drekalović je kazao da je to izostalo.
„Postojala je ideja, ali podrška je izostala. Glavna stvar je da smo mi sve realizovali i bez te očekivane podrške“, istakao je on.
Ipak, Drobnjak se nada da će do toga doći u trenutku kada budu završavali cijeli projekat i kada bude neophodno rješenje problema s komunalnim opremanjem.
Takođe se nadaju da će Glavni grad održati obećanje i izmjestiti gradski kolektor do početka 2025. godine, kako je ranije najavljeno.
Bankar.me
