Tri vodeće svjetske centralne banke – američki FED, europski ECB i Bank of England – i dalje su fokusirane na dizanje kamatnih stopa u nadi da će ukrotiti inflaciju, ali još uvijek nije jasno hoće li uspjeti u tome. Usporavanje rasta cijena ide teže od očekivanog, a analitičari upozoravaju da su finansijska tržišta još uvijek slaba.
Naznake govore da se približavamo vrhuncu dizanja kamatnih stopa dok su centralni bankari uvjereni da će inflacija usporiti u narednih godinu do dvije bez većeg udara na svjetsku ekonomiju, piše Tportal.
Međutim u to nisu uvjereni ni političari, a ni finansijski analitičari. Ukazuju tako na stalan nedostatak radne snage, probleme u globalnim lancima snabdijevanja i nestabilna finansijska tržišta. Boje se da će to svijet natjerati da bira između dva zla – dugotrajne inflacije koji se teško liječi i duboke recesije.
U sve rascjepkanijoj globalnoj ekonomiji, koje izlazi iz pandemije covida, “pogodiće nas još šokova, a monetarna politika suočava se s mnogo ozbiljnijim kompromisima”, rekla je prva zamjenica direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath na forumu tokom proljećnog sastanka MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu prošle sedmice.
Njeno razmišljanje dijele drugi koji ne vjeruju u priču centralnih banaka da će svijet bez posljedica proći u borbi s inflacijom. Gopinath je ukazala na to da u istoriji nije bilo slučaja da se visoka inflacija uguši bez porasta nezaposlenosti.
S druge strane, centralni bankari još smatraju da je talas inflacije prolazan i prije svega rezultat prilagođavanja na šok koji je izazvala pandemija, uz invaziju Rusije na Ukrajinu. Kamatne stope se podižu da bi se obuzdala potražnja i ublažili cjenovni pritisci, a isto tako pod kontrolom držala javna inflacijska očekivanja.
Izgledi za pad inflacije, uz postupan povratak na stanje prije pandemije, centralnim bankama je očekivani budući scenario. Samo Bank of England predviđa da će tek blaga recesija biti potrebna za usporavanje inflacije. ECB pak očekuje da će dobiti bitku s njom bez promjene stope nezaposlenosti, a američki FED predviđa skroman rast stope nezaposlenosti, ali i kontinuiran ekonomski rast.
FED je prošlog mjeseca najavio da će u maju još jednom povećati kamatne stope za 25 baznih bodova, što bi moglo biti zadnje podizanje u ovoj godini. Takva odluka snažan je signal da je završena era sinhronizovanog pooštravanja stopa, a čelnici centralnih banaka u sljedećoj etapi čekaće da se stroži finansijski uslovi osjete i na cijenama.
Zasad signali o kretanju svjetske ekonomije još nisu jasni. Bilo je vidnih padova inflacije u Evropi i SAD-u, ali ipak su ih uzrokovale najpromjenjivije komponente – posebno troškovi energije – dok se temeljna inflacija, naričito u radno najintenzivnijim industrijama, sporije spušta.
“Nije izvjesno to da ćemo se vratiti na stabilnost cijena u srednjem roku, čak i nakon najbržih porasta kamatnih stopa dosad”, upozorio je prošle sedmice predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel tokom govora na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson u Vašingtonu.
Martins Kazaks, šef centralne banke Letonije, rekao je da je rizik od recesije još uvijek “netrivijalan”, s nizom činilaca koji vrše pritisak na cijene.
“Profitne marže kompanija i dalje su visoke, pritisci na plate su jaki, a tržište rada malo. Sve to ukazuje na stav da je postojanost inflacije relativno jaka i da stope i dalje moraju rasti”, rekao je Kazaks za Reuters.
Poslovni dnevnik
