Svjetske zalihe bakra sve manje, potražnja sve veća

Dodajte komentar

Procjene svjetskih trgovaca bakrom ukazuju da bi ove godine mogao da obori rekord od prije godinu dana i to ne za malo

U narednih 12 mjeseci svijet bi mogao da vidi rekordnu cenu bakra i to ne samo da se probije 10.845 dolara za tonu iz marta 2022. godine, već i da se prođe „kota 12.000“, procenjuju svetski analitičari.

U Centru za strateške analize u Privrednoj komori Srbije kažu da za rast cijene bakra postoje tri razloga.

“Svijet trenutno bilježi pad proizvodnje, pad zaliha, a rast potražnje iz Kine, koja se „probudila“ nakon kovida. A Kina, kao zemlja koja drži dve trećine i proizvodnje i tražnje za bakrom, nesumnjivo utiče na cijenu”, objašnjava za 24sedam Nikola Ranković, viši savjetnik u Centru.

Proizvodnja je trenutno pala zbog prekida rudarenja usljed loših vremenskih uslova u rudnicima u Panami, Peruu i širom Južne Amerike, ali i na srednji rok je problematična. Svjetske zalihe bakra padaju na minimum i već su najnižem nivou od 2008. godine, i na to tržište reaguje pa se industrijskim metalom današnjice, a prije svega elektrificirane sjutrašnjice, trguje po cijenama za 30 odsto višim od onih iz 2022. godine.

Ali razloge u povelikoj cijeni bakra ne treba gledati samo na strani tražnje. Ponuda je takođe problem. Procjena „S&P Global“ je da će se do 2030. u svijetu godišnje trošiti 40 miliona tona bakra, što je čak 60 odsto više nego što se koristilo 2021. godine.

A taj problem neće tako brzo biti rješen, kažu iz rudarske industrije. Otvaranje i razvoj jednog rudnika je dugoročan i skup proces. Rudarski magnat Robert Fridland kazao je „FT-u“ da mu je za razvoj rudnika Kamoa-Kakula u DR Kongu trebalo 28 godina. Tek nakon gotovo tri decenije raj rudnik će biti u stanju da krajem 2024. proizvodi 650.000 tona bakra godišnje.

Iz najveće rudarske kompanije na svijetu, australijskog „BHP“, dolaze umirujući tonovi. Oni tvrde da će novi rudnici u Peruu, Čileu i DR Kongu osigurati dovoljno bakra za svijet, barem za naredne dvije do tri godine. A poslije toga…

“Ne znamo koliko će koštati ali znamo da će bakar svima trebati, Kini, Evropi i Americi, i to u ogromnim količinama. Cela zelena tranzicija, proizvodnja struje iz obnovljivih izvora i na kraju električni automobili, „leži“ na bakru. I onaj ko će ga imati u dovoljnim količinama, biće u velikoj prednosti nad globalnom konkurencijom”, zaključuje Nikola Ranković za 24sedam.bakra

Izvor: Nezavisne

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *