Kina odobrila 240 milijardi dolara “kredita za spasavanje” u okviru „Pojasa i puta“

Dodajte komentar

Kina je potrošila 240 milijardi dolara na spasavanje 22 zemlje u razvoju između 2008. i 2021. godine, pri čemu je taj iznos rastao posljednjih godina jer se sve više bori da otplati izgradnju infrastrukture unutar inicijative “Pojas i put“, prema studiji objavljenoj u utorak.

Skoro 80 odsto “kredita za spasavanje” je dato između 2016. i 2021. godine, uglavnom zemljama sa srednjim dohotkom, uključujući Argentinu, Mongoliju i Pakistan, prema zajedničkom izvještaju istraživača Svjetske banke, Harvard Kennedy School, AidData i Instituta Kiel za svjetsku ekonomiju.

Kina je kroz kredite dala stotine milijardi dolara za izgradnju infrastrukture u zemljama u razvoju, ali je pozajmljivanje smanjeno od 2016. jer mnogi projekti nisu isplatili očekivane finansijske dividende.

“Peking na kraju pokušava da spase sopstvene banke. Zato se upustio u rizičan posao međunarodnog kreditiranja za spasavanje“, rekla je Karmen Rajnhart (Carmen Reinhart), bivša glavna ekonomistkinja Svjetske banke i koautorka studije, prenosi Reuters.

S druge strane, kineski zajmovi prezaduženim zemljama porasli su sa manje od pet odsto njenog portfelja zajmova u inostranstvu u 2010. na čak 60 odsto u 2022. godini, pokazala je studija.

Najviše je dobila Argentina sa 111,8 milijardi dolara, zatim Pakistan sa 48,5 milijardi dolara i Egipat sa 15,6 milijardi dolara. Devet zemalja je dobilo manje od milijardu dolara.

Svop linije Narodne banke Kine (PBOC) činile su 170 milijardi dolara finansiranja, uključujući sredstva data Surinamu, Šri Lanki i Egiptu. Zajmovi za premošćavanje ili podrška platnom bilansu od strane kineskih državnih banaka iznosili su 70 milijardi dolara. Rolovere obije vrste zajmova iznosile su 140 milijardi dolara.

Studija je bila kritična prema nekim centralnim bankama koje potencijalno koriste svop linije PBOC-a da vještački povećaju svoje devizne rezerve.

Kinesko kreditiranje za spasavanje ogromne međunarodne infrastrukturne inicijative je “neprozirno i nekoordinisano“, rekao je Bred Parks (Brad Parks), jedan od autora izveštaja i direktor AidData, istraživačke laboratorije na koledžu William & Mary u Sjedinjenim Američkim Državama.

Zajmovi za spasavanje uglavnom su koncentrisani u zemljama sa srednjim prihodima – one obuhvatajau četiri petine izdatih kredita, zbog rizika koji predstavljaju za bilanse kineskih banaka, dok se zemljama sa niskim prihodima nude grejs periodi i produženja roka dospijeća, navodi se u izvještaju, piše biznis.rs.

Kina pregovara o restrukturiranju duga sa pojedinim zemljama, uključujući Zambiju, Ganu i Šri Lanku, i kritikovana je zbog usporavanja cijelog procesa. Kao odgovor, pozvala je Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond da takođe ponude rešenja za otplatu dugova.

https://dev.bankar.me/2021/10/04/skriveni-dugovi-za-pojas-i-put-385-milijardi-dolara/

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *