CEES: Usporavanje ekonomskog rasta, uz rizik za bankarski sektor

Dodajte komentar

Crnogorska ekonomija će ove godine rasti po stopi od oko dva odsto, odnosno mnogo sporije u odnosu na realnu stopu rasta od 6,1 odsto u 2022. godini, što je u skladu sa ranijom procjenom Centra za ekonomske i evropske studije (CEES-a) ekonomskom rastu u 2022. godini, saopšteno je iz te NVO. Takođe, imajući u vidu „potrese“ u bankarskom sektoru u SAD-u i Evropi, veoma je važno da emisija obveznica na domaćem tržištu ne ugrozi likvidnost crnogorskog bankarskog sektora

“Razlozi sporijeg ekonomskog rasta u 2023. su očekivana stagnacija ili pad najvažnijih komponenti BDP-a: potrošnje domaćinstava koja je počela da se smanjuje od druge polovine prethodne godine zbog smanjenja realnog dohotka, kao i investicija koje su počele da padaju, uz očekivani dalji pad u 2023. godini. Takođe se očekuje da će prihodi od turizma biti na otprilike istom nivou kao 2022. godine, s obzirom na sporiji globalni rast, i visoke prihode u prethodnoj godini”, navodi se u saopštenju.

Nastavak povećanja kamatnih stopa na međunarodnom tržištu (od strane FED-a i ECB), u cilju smanjenja stope inflacije, kako smatraju u CEES-a uticaće na poskupljenje kredita za građane i privredu u Crnoj Gori, što će se odraziti na smanjenje ekonomske aktivnosti.

“Nedavna najava države da će emitovati domaće obveznice radi finansiranja budžeta, uticaće na smanjenje sredstava u bankama koja mogu biti opredijeljena za kreditiranje privrede i građana. Zato je izvjesno da bankarski sektor, u postojećem okruženju neće moći značajnije podržati rast investicija u ovoj godini. Takođe, imajući u vidu „potrese“ u bankarskom sektoru u SAD-u i Evropi, veoma je važno da emisija obveznica na domaćem tržištu ne ugrozi likvidnost crnogorskog bankarskog sektora”, navodi se u saopštenju.

Bankarski sektor je, kako su naveli, likvidan i stabilan, ali je važno da Vlada doprinese njegovom jačanju, na način da konsoliduje javne finansije i poveća njihovu kredibilnost.

“Ovo je važno iz razloga što će jedino tako Vlada može obezbijediti povoljniji pristup međunarodnom tržištu kako bi se prikupila potrebna nedostajuća sredstva za isplatu budžetskih obaveza, naročito zbog značajnog povećanja rashoda bruto zarada u ovoj godini”, navodi se u saopštenju.

Imajući u vidu rast kamatnih stopa kao i visoku inflacionu osnovu u prethodnoj godini, očekuju da će stopa inflacije u Crnoj Gori padati u narednim mjesecima 2023. godine.

“Ukoliko ne bude daljih eksternih i internih šokova, prosječna stopa inflacije u 2023. bi mogla biti oko 10%. Svakako visoka stopa inflacije početkom 2023. godine, uticala je na smanjenje realne zarade u januaru za 5,1%, što je smanjilo kupovnu moć građana”, zaključuju iz Centra za ekonomske i evropske studije.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *