Pregovori Vlade sa turskom kompanijom “Global Ports” o kupovini njihovog udjela od 62 odsto u “Port of Adriji”, bivšim Kontejnerskim terminalima jedinstvene Luke Bar, formalno traju već tri mjeseca a Ministarstvo finansija detaljno analizira poslovanje, bilanse i ogroman broj sudskih sporova ova barske kompanije.
”Global Port” je većinsko vlasništvo u tadašnjim “Kontejnerskim terminalima” kupio početkom 2014. godine za osam miliona eura. Problem je što je od tada poslovanje kompanije drastično pogoršano.
Iz kompanije “Port of Adria” nisu odgovorili na putanja “Vijesti” o pregovorima, kao ni o poslovanju kompanije.
Sudske tužbe mogu koštati 15 miliona eura
Prema bilansima, kompanija je na kraju 2013. godine imala akumulirani gubitak od 14 miliona eura, a na kraju prošle godine on iznosi 36,4 miliona eura. Kada su preuzeli kompaniju dugoročne obaveze – dugovi su iznosili 1,3 miliona eura a sada su 25,8 miliona eura. Kratkoročne obaveze za devet godina su povećane sa 2,1 na 6,6 miliona eura.
U međuvremenu je porastao i broj tužbi protiv kompanije, naručito od radnika koji su već i dobili dio sporova, a ukupno moguće obeštećenje po ovim tužbama, prema računici sindikata, iznosi od 13 do 15 miliona eura.
Svi ovi dugovi i buduće obaveze treba da umanje kupoprodajnu cijenu. Većina dugova “Port of Adrije” odnosi se na obaveze prema većinskom vlasniku “Global Portsu”, a dužan je i državi za poreze i doprinose oko 1,2 miliona eura.
Ministarstvo analizira bilanse
”Ministarstvo finansija sagledava poslovanje kompanije “Port of Adria” sa aspekta likvidnosti, finansijskih obaveza prema državi i trećim licima, ali i potencijala za adekvatno valorizovanje lučke zone kroz eventualno objedinjavanje pomenute firme sa Lukom Bar. Kao i u svim poslovima do sada u kojim je Vlada razmatrala kupovinu akcija nekog preduzeća, tako i u slučaju kompanije “Port of Adrije”, donošenju konačne odluke prethodiće sprovođenje detaljne finansijske analize o isplativosti i održivosti takvog rješenja, navedeno je iz ovog Ministarstva “Vijestima” na pitanje da li se vode pregovori o kupovinu akcija ove kompanije i u kojoj si fazi.
Vlada je početekom decembra prošle godine zvanično saopštila da je počela pregovore sa turskom kompanijom “Global ports” o kupovini njenih 62 odsto akcija u “Port of Adriji”. Vlada je prethodno na berzi kupila paket akcija koji joj je omogućio dvotrećinsko vlasništvo u toj kompaniji. Dvotrećinska većina potrebna je prilikom donošenja odluka o spajanju kompanija koja su akcionarska društva.
Država je u međuvremenu došla do 77 odsto vlasništva u Luci Bar a kupovina dodatnih akcija je koštala 12 miliona eura.
”Ukoliko Vlada, nakon prikupljanja svih relevantnih informacija, donese odluku o kupovini predmetnih akcija, Ministarstvo finansija će u okviru budžeta opredijeliti sredstva za te namjene”, naveli su iz Ministarstva finansija.
Iz Vlade se sindikatu ne javljaju
Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih “Port of Adrije” Zoran Martinović kazao je za “Vijesti” da u kompaniji postoje dvije reprezentativne sindikalne organizacije, ali da nijedna nije uključena u pregovore između države Crne Gore i kompanije “Global Ports”.
”Pokušavao sam putem mejla da kontaktiram ministra finansija i premijera, ali nisam dobio odgovor. Oba reprezentativna sindikata su se i u pisanoj formi obratila premijeru i ni na to do danas nismo dobili odgovor. Sva moja saznanja o kupovini ‘Port of Adrije’ su iz medija, mada smatramo da bi kao zaposleni trebalo da budemo informisani jer se sve to tiče i nas i naše egzistencije”, kazao je Martinović.
On je kazao da su radnici zabrinuti za svoj status u novonastaloj situaciji, jer shvataju da postupak neće biti baš jednostavan i da će se odužiti. U kompaniji sada radi oko 300 radnika.
”Ovo nas brine zbog lošeg iskustva kojeg smo imali i sa državom i sa novim vlasnikom ‘Global Portsom’ jer su i jedni i drugi u više navrat grubo prekršili prava zaposlenih i primorali nas da pravdu tražimo pred nadležnim sudovima Crne Gore koji su u nekim sporovima donosili vrlo čudne presude. Ovo pitanje smo uputili premijeru, nažalost, nismo dobili odgovor”, naveo je Martinović.
On je kazao da radnici sada redovno primaju neto zarade, ali umanjene, kao i da im nije povezan radni staž za oko godinu i po što stvara veliki problem zaposlenima koji ispunjavaju uslov za odazak u penziju.
”Poslodavac je 1. avgusta 2019. godine vrijednost boda, koja je u tom trenutku iznosila 95, spustio na zakonski minimum 90 pravdajući se lošim poslovanjem što nije odgovaralo istini. Pravi razlog su bile pokrenute tužbe. Nažalost, od 1. oktobra 2021. godine, prema mom saznajnju poslodavac ne uplaćuje doprinos za penziono osiguranje pošto mu je odobren reprogram navodno zbog kovida, tako da imamo slučajeva da zaposleni ne mogu otići u zasluženu penziju, nego se to rješava preko agencije za mirno rešavanje postupka, što zna da potraje”, kazao je Martinović.
Dva kredita od 25 miliona stižu na naplatu
On je naveo da je za devet godina od privatizacije dug kompanije zvanično povećan za više od 20 miliona eura, ali sumnja da su dugovi i obaveze kompanije značajno veće.
”Takođe ‘Port of Adria’ ima kredit od 20 milion eura kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) podignut 2020. godine sa početkom plaćanja krajem 2023. godine po kamatnoj stopi od 4,25% godišnje prije datuma konačnog završetka projekta i 3,8% nakon datuma konačnog završetka projekta na sedam godina. Prema mom saznanju postoji kredit i od pet miliona eura za koje je poslodavac kao garanciju dao stambene kredite naših zaposlenih. U dug kompanije idu i tužbe zaposlenih za nepoštovanje Kolektivnog ugovora (KU) u periodu 2009/10. godine, kada je vlasnik bila država. Radi se oko devetsto tužbi koje su u jednom našem razgovoru sa izvršnim direktorom procijenjene na oko 18 miliona eura. Iz medija sam saznao da je sada taj dug procijenjen na 13 do 15 miliona eura. Veliki broj zaposlenih je već ostvario svoja prava iz Kolektivnog ugovora iz 2009/10. godine i po izjavi izvršnog direktora kompanija je do sada isplatila oko 4,5 miliona eura”, naveo je Martinović.
Dio tužbi stigao do Strazbura, oko 200 radnika još čeka Ustavni sud
Martinović je naveo da postoje još i tužbe za nepoštovanje Kolektivnog ugovora od janura 2014 do januara 2017. godine, koje je novi poslodavac preuzeo kupoprodajnim ugovorom između države i “Global Portsa”.
”Novi poslodavac je bio u obavezi da od dana preuzimanja tadašnjih Kontejnerskih terminala naredne tri godine primjenjuje Kolektivni ugovor iz 2009. godine, što nije bio slučaj pa smo i za to pkrenuli tužbe pred nadležnim sudovima Crne Gore. Tu imate apsurdnu situaciju da je 14 zaposlenih po tom Kolektivnom ugovoru dobilo na sudu smjenski rad i on im je isplaćen a da je u 2018 godini građansko vijeće pri Vrhovnom sudu donjelo odluku da Kolektivni ugovor ne važi i svi zaposleni su izgubili sporove. Da apsurd bude još veći, Ustavni sud Crne Gore je na žalbu poslodavca za 14 zaposlenih koji su ostvarili pravo po tužbi za smjenski rad donio presudu da je Kolektivni ugovor važeći, a za istih 14 zaposlenih po vrednosti boda koji su zaposleni uložili isti Ustavni sud donosi odluku da Kolektivni ugovor ne važi. Za sve ovo imam i dokaze u vidu presuda Ustavnog suda. Naravno da su se zaposleni obratili sudu u Strazburu i da se čeka njihova presuda”, kazao je Martinović.
On je napomenuo da pred Ustavnim sudom postoje još dvije dvije ustavne žalbe koje je podnijelo oko dvijesta zaposlenih.
”One su predate 2018. godine a ovo je 2023. godina. Po mojim saznanjima ovdje ima dosta čudnih okolnosti i jedno od pitanja prema premijeru je bilo vezano na ovu temu. Na našu žalost nismo uspjeli da dopremo do njega. U slučaju da sud u Strazburu presudi u korist zaposlenih to bi obeštećenje išlo na teret države Crne Gore, za tih samo 14 zaposlenih. Ukupnu sumu u ovim slučajevima ne bih moga ni približno da procjenim”, kazao je Martinović.
Vladina komisija o istraživanju privatizacije prekinula rad
Martinović je pokušao da sabere koliko iznose ukupni dugovi kompanije – osnovni dug iz bilansa je 35 miliona, dug po dva kredita koji uskoro dospijevaju na naplatu iznose 20 i pet miliona eura, dok su moguća obaveze po tužbama između 13 i 15 miliona.
”Samo sa ovim dolazimo do 75 miliona eura i ako odbijemo 15 miliona koje su naslijedili, za ovih osam godina od kada smo u sastavu ‘Global portsa’ ispada da je dug narastao za 60 miliona eura. Isplati li se državi Crnoj Gori da ‘kupuje’ ovakvu firmu koja je prodala za 8,1 milion eura”, kazao je Martinović.
Sindikat je Vladi ranije predlagao da jednostrano raskine ugovor i vrati akcije u svoje vlasništvo, jer je kupac, kako tvrde, prekršio kupoprodajni ugovor.
Martinović je naveo i da je za vrijeme prethodne Vlade Zdravka Krivokapića formirana komisija za provjeru privatizacije Kontejnerskog terminala, ali da na tri sastanka predstavnici sindikata nisu uspjeli ni validnu dokumentaciju da dobiju. Nakon dolaska nove Vlade, komisija nije ni nastavljala rad.
