Najnesrećniji poslovi su takođe jedni od najusamljenijih, prema 85-godišnjoj studiji istraživača sa Harvarda. Dok određene pozicije ne mogu pouzdano da budu povezane sa nezadovoljstvom i sagorijevanjem, pojedine karakteristike posla mogu da budu, kazao je za CNBC Make IT Robert Valdinger, profesor psihijatrije na Harvardskoj medicinskoj školi i direktor harvardske studije o razvoju odraslih, jedne od najdugotrajnijih studija o sreći.
Poslovi koji zahtijevaju malo ljudske interakcije i ne nude mogućnosti za izgradnju smislenih odnosa sa saradnicima obično imaju najnesrećnije zaposlene, pokazalo je istraživanje.
Od 1938. istraživači sa Harvarda su prikupljali zdravstvene kartone od više od 700 učesnika iz cijelog svijeta i postavljali im detaljna pitanja o njihovim životima svake dvije godine.
Tajna srećnijeg, zdravijeg i dužeg života, zaključili su, nije novac, profesionalni uspjeh, vježbanje ili zdrava ishrana – pozitivni odnosi su ono što ljude čini srećnim tokom cijelog života. Ovo važi i za naše poslove.
„To je kritična društvena potreba koju treba zadovoljiti u svim aspektima naših života. Osim toga, ako ste više povezani sa ljudima, osjećate se zadovoljnijim svojim poslom i radite bolje“, objasnio je Valdinger.
Usamljenost na radnom mjestu
Neki od najizolovanijih poslova uključuju više rada bez međuljudskih odnosa ili zahtijevaju smjene preko noći, kao što su vožnja kamiona i noćno obezbjeđenje.
Usamljeni poslovi su uobičajeni u industrijama koje se razvijaju, vođene tehnologijom, uključujući usluge dostave paketa i hrane, gdje ljudi često uopšte nemaju saradnike ili u maloprodaji, gdje je posao „tako brz i žestok“ da zaposleni rade u istoj smjeni u skladištu, možda čak i ne znaju jedni drugima imena, istakao je Valdinger.
Međutim, usamljenost ne pogađa samo njih. Čak i ljudi sa zauzetim i društvenim poslovima mogu da se osjećaju izolovano ako nemaju pozitivne i značajne interakcije sa drugima.
Valdinger je naveo poslove kao odličan primjer: „Znamo da su ljudi u kol centrima često pod velikim stresom zbog posla, uglavnom zato što su po cijeli dan na telefonu sa frustriranim i nestrpljivim ljudima“.
Osjećaj nepovezanosti sa drugima na poslu je takođe zdravstveni problem: nedavne studije su pokazale da, kako starimo, usamljenost može da poveća rizik od smrti koliko i pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost.
Druženje je dobro za vašu karijeru i mentalno zdravlje
Stvaranje malih mogućnosti za društvenu povezanost na poslu može da bude regenerativno i da pomogne u ublažavanju osjećaja usamljenosti i nezadovoljstva, otkrili su istraživači.
Na primjer, možete da imate petominutno druženje sa kolegom ili da pronađete ljude sa sličnim interesovanjima, sa kojima možete da provedete vrijeme nakon stresne smjene.
Maksimiziranje vaše sreće na poslu takođe zavisi od očekivanja vašeg menadžera.
„Ako ste podstaknuti da radite u timovima, lakše je izgraditi pozitivne odnose sa svojim saradnicima. Ali ako se od vas očekuje da stalno radite sami ili se takmičite sa drugima, to je druga priča“, kazao je Valdinger.
Ako zaposleni ćaskaju ili se smiju zajedno u kancelariji, neki menadžeri će pretpostaviti da „ne rade i da njihova produktivnost vjerovatno pati“, primetili su Valdinger i njegov kolega dr Mark Šulc, pomoćnik direktora harvardske studije o razvoju odraslih, u njihovoj knjizi „Dobar život“.
U stvari, tačno je suprotno: Galupov izvještaj iz 2022. pokazuje da su ljudi koji imaju najboljeg prijatelja na poslu produktivniji i angažovaniji u svom poslu od onih koji nemaju.
Kada tražimo posao, smatramo nadoknadu i zdravstveno osiguranje važnim beneficijama, ali Valdinger i Šulc tvrde da su radni odnosi još jedna „poslovna korist“ na koju treba da obratimo veću pažnju.
„Pozitivni odnosi na poslu dovode do nižeg nivoa stresa, zdravijeg radnika i manjeg broja dana kada se vraćamo kući uznemireni. Oni nas takođe, jednostavno, čine srećnijima“, zaključili su Valdinger i Šulc.
Izvor: BIZLife
