Hotela ne fali, ali infrastrukture nema

Dodajte komentar

U okviru projekta ekonomskog državljanstva u Opštini Kolašin se gradi devet luksuznih hotela na lokacijama koje nijesu opremljene komunalnom infrastrukturom (saobraćajnice, izgradnja atmosferske i kanalizacione mreže, vodovodna i elektro mreža, trafo-stanice za napajanje strujom..) što, kako su poručili investitori, predstavlja problem jer hotele bez infrastrukture ne mogu staviti u funkciju.

Iz Opštine, čija je nova uprava na čelu sa gradonačelnikom Vladimirom Martinovićem u kasi po dolasku na vlast krajem prošle godine zatekla svega milion eura, navode da za rješenje ovog problema trebaju milionske svote novca koji nemaju i zajedno sa investitorima u razgovoru za Vijesti pozivaju Vladu da pod hitno donese kriterijume za raspodjelu novca koji je prihodovan u okviru ovog projekata u svrhu manje razvijenih opština sa sjevera.

Po podacima Agencije za investicije Crne Gore, od početka realizacije programa ekonomskog državljanstva 1. januara 2019. godine zaključno sa 30. decembrom 2022.godine,u svrhu razvoja manje razvijenih opština od investitora je prikupljeno 72,40 miliona eura. Ovaj novac do danas nije korišćen i sa računa Agencije za investicije prebačen je u ovogodišnji državni budžet.

Za “Vijesti iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) nemaju jasan odgovor na pitanje kada će donijeti kriterijume za raspodjelu ovog novca i šta su Vlada i ovaj resor do sada preduzeli u vezi ovog problema i do kada on može biti riješen.

U sjevernog regiji u okviru projekta ekonomskog državljanstva se gradi deset hotela, od čega devet u Kolašinu koji trebaju da unaprijede turističku ponudu ovog grada.

Donacija tehničke dokumentacije

Za većinu objekata koji se grade iz ekonomskog državljanstva potrebna je cjelokupna infrastruktura koja podrazumijeva saobraćajnice, izgradnju atmosferske i kanalizacione mreže, vodovodnu i elektro mrežu ili izgradnju dodatnih trafo-stanica koje će služiti za napajanje ovih objekata s obzirom na to da se svi grade na prostorima koji nijesu komunalno opremljeni ili nijesu u dovoljnoj mjeri opremljeni da bi zadovoljili potrebe budućih objekata, rekao je Martinović,dodajući da su u opštinskoj kasi po preuzimanju vlasti zatekli nešto više od milion eura, da kreditne obaveze koje su proistekle iz ranijeg perioda redovno otplaćuju i da će jedan kredit koji je opština uzela 2015. otplaćivati do 2035. kada ističu ugovorne obaveze.
On je kazao da je za izgradnju potrebne infrastrukture treba dosta novca, a o preciznim ciframa ne može se govoriti s obzirom na to da je riječ o milionskim iznosima.

“Što se tiče projektne dokumentacije, najveći broj investitora je odlučio da pomogne i sebi i opštini na način što će donirati potrebnu tehničku dokumentaciju s obzirom na to da opština mora u skladu sa kapitalnim budžetom rješavati probleme koji su prioritet cijelog grada, poput vodosnabdijevanja, garaže i slično, pojasnio je Martinović.

Martinović je kazao da je prethodna lokalna vlast, kada je u pitanju ova infrastruktura, donosila odluke za objekte od opšteg interesa, čime su donekle preskakane određene prepreke sa kojima su se investitori sretali, dok po pitanju tehničke dokumentacije opština nije imala značajnih aktivnosti.

Na pitanje da li Opština Kolašin ima novac za izgradnju ove infrastrukture i ako nema odakle ćete ga obezbijediti, Martinović je odgovorio da Opština raspolaže kapitalnim budžetom od svega tri miliona koji treba rasporediti na teritoriji od preko 800 kilometara kvadratnih, a uzimajući u obzir tu činjenicu zaista iz opštinske kase u ovom trenutku ne mogu izdvojiti novac za sređivanje infrastrukture koja vodi do ovih objekata.

“Svakako usvajanjem odluke o povećanju komunalija stvoriće se pretpostavke da više i bolje punimo budžet, što ćemo iskoristiti za razvoj i izgradnju infrastrukture, istakao je Martinović.

Lokalna uprava Kolašina je nedavno imala sastanak sa investitorima u vezi ovog problema na kome je je bilo riječi,kako je rekao Martinović,o zajedničkom djelovanju investitora i opštine da pravovremeno reaguju prema Vladi i obezbijede novac iz ekonomskog državljanstva kako bi bio iskorišćen za one stvari za koje je namijenjen, a to je infrastrukturni razvoj slabije razvijenih gradova na sjeveru.

U kapitalnom budžetu milion po opštini

“Novac iz ekonomskog državljanstva bi morao da se troši na infrastrukturne projekte koji su povezani sa hotelima koji se grade iz ovog projekta.Ako uzmemo u obzir da će samo jedna saobraćajnica za koju se sprema projekat koštati više miliona, onda je iluzorno govoriti o potencijalnim projektima koje bi opština dodatno kandidovala,s obzirom na to da novac neće pripasti samo Kolašinu,već i drugim opštinama, istakao je Martinović.

On je poručio da Vlada i MER treba da što prije donesu Odluku o kriterijumima korišćenja novca, kako bi mogli da iskoriste predstojeće građevinske sezone koje su u Kolašinu zaista kratke zbog vremenskih prilika.

Iz MER-a na pitanje “Vijesti” šta su preduzeli u vezi s problemom iz ovog resora su kazali da je izgradnja komunalne,vodovodne i ostale infrastrukture na području neke opštine u nadležnosti lokalne samouprave na čijoj teritoriji je ista potrebna da se izgradi,te da je uspostavljena intenzivna međuinstitucionalna i međusektorska saradnja u cilju rješavanja pitanja komunalne infrastrukture.

’’Vijesti su pitale i kad će Vlada i MER predstaviti kriterijume po kojima će se dijeliti novac iz projekta ekonomskog državljanstva opštinama na sjeveru. Jasan odgovor nije stigao, već je navedeno da je ovogodišnjim kapitalnim budžetom predviđeno da se izdaci kod uprava za kapitalne projekte i saobraćaj koji se finansiraju u manje razvijenim opštinama mogu finansirati iz prihoda od ekonomskog državljanstva.

“Takođe, kapitalnim budžetom za 2023. godinu definisano je da se izdaci Uprave za kapitalne projekte, u okviru kapitalnog budžeta, kod aktivnosti “Pomoć manje razvijenim lokalnim samoupravama sa sjevera za realizaciju kapitalnih projekata iz sredstava ostvarenih od ekonomskog državljanstva, izvrše iznos od jedan milion eura po opštini, naveli su u MER-u.

Vuković: Otvorena pitanja riješiti do stavljanja hotela u funkciju

Izvršni direktor kotorske kompanije Montenegro Luxury Hotels and Resorts, koja gradi hotel Montis by Splendid sa pet zvjezdica i 238 smještajnih jedinica u Kolašinu Radoica Vuković za Vijesti je kazao da su od samog početka ovog projekta isticali da je izuzetno važno da izgradnju smještajnih kapaciteta u Kolašinu paralelno prati izgradnja nove i unapređenje postojeće putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, sa posebnim osvrtom na centralno jezgro grada.

“Hoteli koji se grade direktno će doprinijeti pozicioniranju Kolašina kao atraktivne turističke destinacije tokom cijele godine. Imajući to na umu, izuzetno je važno da infrastrukturni problemi što prije budu riješeni. U vrijeme prethodne gradske uprave pokrenut je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uz podršku fondova Evropske unije. Naša kompanija je od prvog dana dala značajan doprinos lokalnoj zajednici kroz razne aktivnosti. Naročito bih naglasio projektovanje nove saobraćajnice, koja bi na adekvatan način povezala naselje Breza sa centrom grada i magistralnim pravcem Podgorica Kolašin”, naveo je Vuković.

On je kazao da su na nadavnom sastanku sa Martinovićem iznijeli svoje viđenje aktuelne situacije i istakli da su, kao i drugi investitori, spremni da podrže napore opštine i u okviru svojih mogućnosti daju doprinos procesima koji se tiču projekata nedostajuće infrastrukture.

“Prepoznali smo razumijevanje i podršku predsjednika Martinovića. Složili smo se da će rješenje ovih pitanja donijeti mnogo građanima Kolašina, privrednicima, kao i budućim posjetiocima grada na Tari. Dobra pristupačnost i pouzdana saobraćajna i komunalna infrastruktura su od suštinskog značaja za rastuću ekonomiju Kolašina. Vjerujem da će sva otvorena pitanja biti riješena do trenutka kada hoteli, koji su trenutno u izgradnji, prime prve goste”, Istakao je Vuković.

Prema njegovim riječima Kolašin je privukao najviše novca iz programa ekonomskog državljanstva, a razlozi za to su prirodni potencijali grada, izgradnja auto-puta, kvalitetni hotelski projekti, kao i ulaganje investitora u marketinške i promotivne aktivnosti Kolašina.

“Shodno tome, očekujem da će Vlada najveći dio prikupljenog novca namijenjenih manje razvijenim opštinama opredijeliti upravo za infrastrukturne projekte u Kolašinu”, zaključio je Vuković.

Od 133,33 miliona na sjeveru, u Kolašin ide 113,83 miliona

Na listu razvojnih projekata u oblasti turizma u okviru ekonomskog državljanstva Vlada je uvrstila do sada 16 projekata.

U sjevernoj regiji se realizuje 10 projekata (jedan na Žabljaku, 9 u Kolašinu), a vrijednost tih investicija je projektovana na 133,33 miliona eura. Planirano je da će njihovim stavljanjem u funkciju (1,236 smještajnih jedinica) biti stvorene pretpostavke za otvaranje 852 nova radna mjesta. U Kolašinu vrijednost ovih investicija je projektovana na 113,83 miliona eura, dok je planirano da će njihovim stavljanjem u funkciju (1,168 smještajnih jedinica) biti stvorene pretpostavke za otvaranje 748 novih radnih mjesta, kazali su iz MER-a. Preostalih šest projekata se realizuju u južnoj regiji (po dva u Tivtu i Budvi, i dva u Baru), u vrijednosti od 311 miliona eura ukupnih kapaciteta 1,528 smještajnih kapaciteta, i planiranih 995 novih radnih mjesta.

Vijesti

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *