Maksimalna kazna za izlivanje nafte 40.000 eura

Dodajte komentar
Ilustracija

Ukoliko prilikom istražnih bušenja u Jadranskom moru dođe do nesreće, poput izlivanja nafte, koncesionar će snositi odgovornost, dok je maksimalna kazna koja će se u tom slučaju izreći koncesionaru 40.000 eura. To je, između ostalog, predviđeno Predlogom zakona o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju, piše Dan.

Jedan od razloga za predlaganje ovog zakona je implementacija direktive o sigurnosti operacija sa ugljovodonicima u podmorju. Predlog zakona u skupštinsku proceduru je uputila Vlada, a resor koji je pisao zakon je Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), na čijem čelu je Ervin Ibrahimović.

Predlog zakona je upućen skoro dvije godine nakon što je Državna revizorska institucija utvrdila da država ima ograničene kapacitete da reaguje u slučaju većih zagađenja mora.

“Koncesionar je odgovoran za sve radnje ili propuste povezanih ili zavisnih lica koncesionara, izvođača, podizvođača, ili vlasnika neproizvodnog postrojenja koji je angažovan kao izvođač ili podizvođač, koje su dovele do velikih nesreća. Odgovornost koncesionara ne može se prenijeti na Crnu Goru, bez obzira da li su nadležni organi u okviru svojih ovlašćenja u skladu sa zakonom dali mišljenje, saglasnost ili odobrenje na elaborate, planove, programe, obavještenja i druga dokumenta operatora ili vlasnika neproizvodnog postrojenja. Koncesionar je odgovoran za sprečavanje i sanaciju štete u životnoj sredini koja je prouzrokovana izvođenjem apstrim operacija – piše u predlogu zakona koji je u skupštinsku proceduru upućen juče, a utvrđen je na Vladi krajem prošle godine.

Zakonom je propisano da operator ne smije da izvodi operacije bušenja, razvoja i proizvodnje ugljovodonika bez saglasnosti Uprave u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje istraživanje i proizvodnja ugljovodonika.

Takođe, u slučaju velike nesreće predviđeno je sprovođenje istrage u skladu sa zakonom kojim se uređuje sigurnost pomorske plovidbe.

“Uprava je dužna da informacije o rezultatima sprovedene istrage dostavi Evropskoj komisiji. Uprava je dužna da rezultate istrage, uz poštovanje načela tajnosti, objavi na svojoj internet stranici u roku od 30 dana od dana sačinjavanja tih rezultata”, piše u predlogu.

Predlogom je predviđeno da je operator, odnosno vlasnik neproizvodnog postrojenja, dužan da obezbijedi da se apstrim operacije izvode u skladu sa planovima upravljanja rizikom, kako bi rizici od velikih nesreća za život i zdravlje ljudi, životne sredine i postrojenja bili na prihvatljivom nivou.

“Operator je dužan da izradi i dostavi Upravi za ugljovodonike na mišljenje interni plan reagovanja na vanredni događaj, najkasnije 45 dana prije planiranog početka apstrim operacija. Operator ne smije da izvodi apstrim operacije bez pozitivnog mišljenja na interni plan reagovanja na vanredni događaj. U slučaju iznenadnih događaja, velike nesreće ili velike opasnosti, operator je dužan da interni plan sprovede bez odlaganja”, piše u predlogu zakona.

Iako je naftna industrija teška milijarde eura i istražne radnje, prije bušenja, koštaju desetine miliona eura, kazne za koncesionare su predviđene od hiljadu do 40 hiljada eura. Zakonom je predviđeno da se novčanom kaznom u ovom iznosu kazni pravno lice koje ne izvodi operacije u skladu sa ugovorom o koncesiji za proizvodnju i zakonom kojim se uređuje istraživanje i proizvodnja ugljovodonika. Kazna je predviđena i ako se ne preduzmu sve mjere radi sprečavanja nastanka velike nesreće tokom izvođenja apstrim operacija, ne preuzmu sve mjere u slučaju velike nesreće radi smanjivanja posljedica velike nesreće po imovinu, zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Koncesionar će se kazniti i ako ne obezbijedi da se apstrim operacije izvode u skladu sa planovima upravljanja rizikom, kako bi rizici bili na prihvatljivom nivou. Zatim, ako u slučaju kada apstrim operacija predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili značajno povećavaju rizik od velike nesreće, ne preduzme sve mjere uklanjanja opasnosti ili rizika, a koje uključuje i obustavljanje apstrim operacija.

Koncesionar će se kazniti i ako izvodi apstrim operacije sa postrojenja, uključujući operacije bušenja, bez saglasnosti Uprave na elaborat o velikim opasnostima za postrojenje. Kazne su predviđene i ako koncesionar redovno ne ispituje svoju pripravnost za efikasan odgovor na velike nesreće, kao i ako u poslovnoj politici za sprečavanje velikih nesreća ne uključi svoju odgovornost za nadzor nad rizicima od velike nesreće prilikom izvođenja apstrim operacija, kao i mjere za poboljšanje tog nadzora, kako bi u svakom trenutku bio osiguran visok nivo zaštite.

Ako dođe do istrage, dužni da obavijeste Evropsku komisiju

Zakonom je propisano da operator ne smije da izvodi operacije bušenja, razvoja i proizvodnje ugljovodonika bez saglasnosti Uprave u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje istraživanje i proizvodnja ugljovodonika.

Takođe, u slučaju velike nesreće predviđeno je sprovođenje istrage u skladu sa zakonom kojim se uređuje sigurnost pomorske plovidbe.

“Uprava je dužna da informacije o rezultatima sprovedene istrage dostavi Evropskoj komisiji. Uprava je dužna da rezultate istrage, uz poštovanje načela tajnosti, objavi na svojoj internet stranici u roku od 30 dana od dana sačinjavanja tih rezultata”, piše u predlogu.

Dan

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *