Svi su za 2023. predviđali krizu ali izgleda da je najgori scenario izbjegnut

Dodajte komentar

Prošla godina bila je intenzivna u svakom smislu, pa tako i u ekonomskom. Kako ekonomska očekivanja zavise primarno od događaja u svijetu koji ne moraju imati direktne veze s ekonomijom, haotičnost 2022. je stvorila pregršt rizika, izvanrednih situacija i ostalih (uglavnom negativnih) šokova.

Ekonomska predviđanja, koja su u konačnom “predviđanje svega” jer je sve indirektno vezano uz ekonomiju, nesigurna su i u najmirnijim vremenima. U prognoze je relativno lako uključiti ono što je poznato, jako teško ono čega smo svjesni da ne znamo, ali što je sa stvarima za koje ne znamo da bi se mogle dogoditi, tj. nismo svjesni da ne znamo?

Koliko je ljudi krajem 2021. znalo da će Rusija napasti Ukrajinu i mogli su to uključiti u svoja očekivanja? Ili, još bolji primjer, je li iko mogao predvidjeti izbijanje pandemije covida-19 u 2020? Nije samo problem predvidjeti te događaje, nego i reakciju državnih vlasti i građana na njih. Čak i da je neko mogao predvidjeti pandemiju i rat, nije mogao reakcije država na te događaje, piše Branimir Perković u autorskom tekstu za Index.hr.

Najočekivanija kriza u istoriji

Zbog toga se stvari stalno preispituju, a očekivanja prilagođavaju. Haotičnost svijeta posljednje tri godine je dovela do velikog rasta cijena, posebno hrane i energenata, potpune promjene trgovinskih ruta, visoke cijene transporta, sankcija, pada realnih plata, političkih napetosti, trgovinskih ratova, protesta, štrajkova itd.

Toliko nestabilnosti je stvorilo savršene uslove za recesiju. Naravno, predviđanja su se bazirala na čvrstim podacima i pokazateljima i stvoren je dosta širok konsenzus u polju poznatome po manjku konsenzusa – ekonomiji.

Najočekivanija recesija u istroijo bi trebalo da nastupi tokom 2023, a u tome se slaže širok krug stručnjaka. Svjetska banka, MMF, Wall Street, političari, prognostičari, ekonomski naučnici te svi ostali opinionmakeri i donosioci odluka se kao rijetko kada u istroiji slažu oko toga. Rijetko kada u istoriji, ako ikada, postignut je tako širok konsenzus.

Anketa profesionalnih ekonomskih prognostičara FED Philadelphije, koja se sprovodi gotovo neprekinuto od 1968. (samo dva kratka prekida u razdoblju do 1975.), pokazuje da je prosječno očekivanje da će SAD biti u recesiji kroz sljedećih 12 mjeseci bilo 46.55 odsto, što je najviše u istoriji.

Čak i krajem 2008. je procjena vjerovatnosti bila manja, 45.12 odsto. “Najočekivanija recesija u istoriji” stoga nije samo arbitrarna izjava, nego činjenična. Doslovno nikada od početka mjerenja (1968.) prosječno očekivanje vjerojatnosti dolaska krize nije bilo veće.

Širok konsenzus oko toga da će 2023. biti krizna

The Conference Board, neprofitno udruženje preko 1000 kompanija širom 60 zemalja, bilo je još pesimističnije. U avgustu je predviđalo vjerovatnost od čak 96 odsto da će SAD tokom sljedećih 12 mjeseci upasti u recesiju.

Dok je vjerovatnoća recesije bila blizu nule nakon početne faze globalne pandemije od septembra 2020. do marta 2022, porasla je na preko 30 odsto u aprilu 2022. i dosegla 50 odsto u maju 2022.

Anketa koju sprovodi Bloomberg, jedan od najutjecajnijih ekonomskih finansijskih medija na svijetu, u decembru je pokazivala vjerovatnoću od 70 odsto da će američka ekonomija tokom 2023. potonuti u recesiju zbog smanjene potražnje i povećanja kamatnih stopa centralne banke radi borbe protiv inflacije. Vjerovatnoća je porasla sa 65 odsto u novembru i više je nego dvostruko veća nego u junu 2022.

MMF je 2. januara upozorio da će u 2023. trećina svijeta biti u recesiji, uzrokovanoj usporavanjem ekonomija Kine, EU i SAD-a. “Čak u zemljama koje nijesu u recesiji, stotine miliona ljudi bi se osjećale kao da su u recesiji”, izjavila je glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.

“Globalni rast je usporen do te mjere da je globalna ekonomija opasno blizu pada u recesiju”, upozorila je Svjetska banka u izvještaju iz januara. Svjetski rast BDP-a će usporiti na 1.3 odsto, najmanje u 30 godina ako se zanemari pandemijska 2020. i kriza 2009.

Kao razlozi usporavanja svjetske ekonomija i ulaska većine razvijenog svijeta u recesiju navode se podizanje referentnih kamatnih stopa centralnih banaka širom svijeta, sve gori finansijski uslovi i rat u Ukrajini.

“Sjedinjene Države, eurozona i Kina prolaze kroz razdoblje izraženih slabosti…”, piše u izvještaju. Kao nagovještaj globalnog usporavanja, a recesije u najrazvijenijim dijelovima, navodi se da je tokom druge polovine 2022. usporio rast svjetske trgovine, a kao rezultat usporavanja industrijske proizvodnje.

Srećom, očekuje se da će biti blaga i kratkotrajna

Širok konsenzus ne postoji samo oko dolaska recesije. Većina se slaže oko toga da će biti blaga i kratkotrajna, iako je konsenzus po tom pitanju (težini i trajanju) puno manji nego oko samog pitanja hoće li je biti. Mnogi pokazatelji izgledaju puno bolje nego prije nekoliko mjeseci.

Najnovije vijesti o kretanju cijena u SAD-u i eurozoni uliivaju nadu u to da se inflacija polako stavlja pod kontrolu. Godišnja inflacija u SAD-u, mjerena Indeksom potrošačkih cijena (CPI), pada sedam mjeseci zaredom i u siječnju je iznosila 6.4 posto. U eurozoni pala je na 8.5 posto.

U zadnja tri mjeseca 2022. je BDP SAD-a rastao više od očekivanja, kao i Njemačke. Francuska je s rastom BDP-a od 0.1 posto u zadnja tri mjeseca 2022. na rubu recesije, Italija je s padom od 0.1 posto u istom razdoblju već zagazila u nju, Ujedinjeno Kraljevstvo je zadržalo isti nivo kao u prethodna tri mjeseca, a Kina je usporila na rast BDP-a manji od 3 posto.

Puno je pokazatelja koje analitičari prate i uključuju u modele da bi prognozirali dolazak recesije, ali krajem 2022. je većina glavnih pogoršana. Izgradnja i kupovina nekretnina pada, promet u maloprodaji pada, realne plaće su sve manje, nove narudžbe u industriji bilježe pad.

Izvor: Index.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *