Politička nestabilnost tjera investitore i ugrožava ekonomiju

Dodajte komentar

UCrnoj Gori je poljuljan značajan dio faktora koji znače dobar poslovni ambijent pa se i ekonomski procesi ne razvijaju u skladu sa potencijalom koji imamo, upozoravaju iz domaćih poslovnih asocijacija. Predstavnici tih asocijacija i poslovnih udruženja, koja predstavljaju kompanije sa inostranim kapitalom u Crnoj Gori, saopštili su Pobjedi da politička nestabilnost negativno utiče na ekonomski i društveni ambijent, a investitori traže politički stabilno okruženje i predvidive uslove poslovanja. Predstavnici privrede smatraju da postoji veliki prostor za poboljšanje poslovnog okruženja i ističu da je preduslov za to suzbijanje sive ekonomije i predvidljiv i transparentan poslovni ambijent, zasnovan na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura i jednakoj primjeni zakona za sve.

– Predvidljiv poslovni ambijent jedan je od ključnih preduslova za investitore, a upravo čestim izmjenama propisa, izmjenama procedura, uslova, poreskih stopa i ostalih davanja, donosioci odluka mogu negativno uticati na poslovni ambijent i sigurnost poslovanja. Politička nestabilnost negativno utiče na ekonomski i društveni ambijent. Investitori traže politički stabilno okruženje i predvidive uslove poslovanja – kazali su iz Savjeta stranih investitora (SSICG).

Vladavina prava

Iz SSICG smatraju da posebnu pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su njihovi članovi ocijenili niskim ocjenama (tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje / doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava) kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

– U svim našim izvještajima ,,vladavina prava“ prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. „Predvidljivo poslovno okruženje“, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja – naglasili su iz SSICG. Navode da bi Vlada trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja, kako kažu, zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju. – Takođe, vjerujemo da je digitalizacija jedan od ključnih procesa koji će pozitivno uticati na efikasnost, profesionalizam javne uprave, čime će se doprinijeti i smanjenju korupcije – rekli su iz SSICG. Iz SSICG dodaju da se generalno govoreći raduju saradnji sa Vladom i nastavku otvorenog i konstruktivnog dijaloga i očekuju nastavak započetih reformi ,,a sve u najboljem interesu ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore, a u krajnjem i svih građana i privrede“. – Izazove možemo prevazići samo ako radimo zajedno na konstruktivan način. Sprovođenje ekonomskih i regulatornih reformi samo je prvi korak u tom pravcu, a geopolitička situacija otvara prozor mogućnosti Crnoj Gori da ubrza napredak ka članstvu u EU. Vjerujemo da postoji dovoljno mehanizama u komunikaciji sa Vladom da se konstruktivni prijedlozi na odgovarajući način iskomuniciraju kroz adekvatne forme javne rasprave – saopšteno je iz SSICG.

Transparentnost i predvidljivost

U Američkoj privrednoj komori (AmCham) smatraju da postoji veliki prostor za poboljšanje poslovnog okruženja. – Stalno ukazujemo na značaj predvidljivog i transparentnog poslovnog ambijenta, zasnovanog na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura, jednakoj primjeni zakona za sve. Ukoliko imamo ispunjene ove uslove, privlačićemo i zadržavati renomirane američke, kao i druge strane investitore. Kako bi se izbjegle neugodne situacije i dalekosežne posljedice za biznis, koje proističu iz nedostatka konstruktivnog dijaloga, stalno sugerišemo da je neophodna blagovremena i kontinuirana komunikacija sa privatnim sektorom – ističu iz AmChama. Iz AmChama podsjećaju da su lani potpisali memorandume o saradnji sa Vladom i resornim ministarstvima za rad na programu Vladavina dijaloga, upravo da bi se podstakla pravovremena uključenost poslovne zajednice u donošenje nove i/ili izmjene postojeće regulative od značaja za poslovni ambijent. – U komunikaciji sa AmCham članicama dobijamo veliki broj informacija o izazovima sa kojima se biznis sektor susrijeće, te kontinuirano predlažemo na koji način oni mogu da se prevaziđu. Ključne barijere u poslovanju su konstantne i odnose se najvećim dijelom na suzbijanje sive ekonomije, nelojalnu konkurenciju, nedovoljan nivo ulaganja u IT sektor, a što je naš ogroman potencijal, te nedovoljno usmjeravanje mladih na vještine koje su tražene na tržištu rada – kazali su iz Američke privredne komore.

U Privrednoj komori (PKCG) navode da je stimulativan poslovni ambijent, koji se sastoji od pravnog, regulatornog, političkog i institucionalnog okvira za poslovnu aktivnost, u direktnoj vezi sa konkurentnošću privrede, rastom i razvojem, te preduslov za privlačenje novih investicija. – Nažalost, u Crnoj Gori je poljuljan značajan dio faktora koji znače dobar poslovni ambijent pa se i ekonomski procesi ne razvijaju u skladu sa potencijalom koji imamo – upozoreno je iz PKCG.

Novi nameti

Iz PKCG dodaju da se jedan od osnovnih elemenata tiče stabilnog i predvidivog regulatorno parvnog okvira. – Svjedoci smo čestih izmjena zakonskih rješenja koja su plod netransparentnih procesa i najčešće se zasnivaju na uvođenju novih nameta za privredu, a takvo okruženje ne šalje signal sigurne investicione destinacije, što svaki privrednik traži i očekuje – istakli su iz PKCG i podsjetili da su najbolji primjer i aktuelne izmjene seta zakona koje je predložila Vlada, a koje će, kako kažu, u velikoj mjeri uticati na privredu. – Podsjećamo da su prijedlozi kreirani bez javne rasprave i bez ikakve konsultacije sa privredom. Ovakve pojave poslovni ambijent čine značajno nepovoljnijim, sa dugoročno negativnim efektima po privredu – ocijenili su iz PKCG. Očekivanja privrede su, kako navode iz PKCG, da se ovakva praksa prekine i da se uskoro prevaziđu izazovi sa kojima se Crna Gora suočava, te da će biti uložen dodatni napor da se nadoknadi propušteno na evropskom integracionom putu. – Ono što sigurno ne žele ni privreda ni građani je da se obistine poruke Evropske komisije vezano za moguće stopiranje pregovaračkog procesa, što bi značilo i zamrzavanje raspoloživih fondova za podršku privredi u cilju unapređenja konkurentnosti, otvaranja novih radnih mjesta, povećanja izvoznih mogućnosti, kao i zaštite životne sredine i tranzicije ka zelenoj i cirkularnoj ekonomiji – upozoravaju iz PKCG. Predstavnici PKCG navode da je atraktivnost investicione destinacije teško posmatrati izdvojeno iz regionalnog konteksta ,,posebno imajući u vidu da se većina zemalja Zapadnog Balkana periodično suočava sa političkom nestabilnošću i lokalnim političkim krizama, uz nedostatak napretka u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja“.

Dijalog

– Kada govorimo o unapređenju poslovnog ambijenta, osnovna pretpostavka je otvoren i kontinuiran dijalog između poslovne zajednice i donosilaca odluka, te obostrano razumijevanje i uvažavanje argumenata. Privrednici prave i godišnje i višegodišnje planove poslovanja, a koji se temelje na ostvarenim rezultatima, aktuelnim trendovima i očekivanjima koja se odnose na uslove poslovanja. Stoga je veoma važno da svaka izmjena u ekonomskoj politici Vlade bude transparentna, uz uključenost privrede od najranijih faza pripreme propisa, kako bi kompanije na vrijeme bile upoznate sa izmjenama, te saopštile svoj stav u cilju izrade optimalnog ili bar objektivnog obostrano prihvatljivog rješenja. Regulativa donešena na takav način garantuje efikasnu primjenu i najbolje rezultate – poručeno je iz PKCG. Iz ove poslovne asocijacije saopšteno je da nije moguće riješiti sve probleme odmah, ali, kako navode, dugoročno gledano, očuvanje privredne supstance i makroekonomske stabilnosti, te paralelno sa tim, sprovođenje strukturnih reformi, kao i dalji razvoj i realizacija infrastrukturnih projekata, obezbijediće uslove za dinamičniji rast i razvoj. – U kratkom roku, efikasnija administracija mogla bi mnogo pomoći u prevazilaženju svakodnevnih izazova sa kojima se privrednici suočavaju, a koji karakterišu naš ekonomski sistem. Smanjenje troškova kroz ubrzanje različitih administrativnih procedura i postupaka, te ciljane kontrole uz veću upotrebu informacionih tehnologija uticale bi na likvidnost, ali i suzbijanje sive ekonomije – smatraju u PKCG. Dodaju da pored reforme javne uprave, obrazovnog sistema i sveobuhvatne sistemske usmjerenosti na suzbijanje sive ekonomije i unapređenje likvidnosti privrede, digitalna transformacija predstavlja jedan od preduslova za unapređenje poslovnog ambijenta. – Uz naprijed pomenutu političku i ekonomsku stabilnost, važno je prilagođavanjem regulatornog okvira privredu usmjeravati ka zelenoj transformaciji, te Crnu Goru učiniti atraktivnom investicionom destinacijom, što će biti garancija održivog razvoja u budućnosti – rekli su iz PKCG. Navedeno je da PKCG nastoji dati doprinos svim procesima koji mogu uticati na poboljšanje uslova poslovanja i podršku privredi u smislu prihvatanja novih trendova, te da je u tom poslu kao zastupnik glasa poslovne zajednice PKCG pouzdan partner kreatorima politika.

Preduzeća iscrpljena i oslabljena

Iz Unije poslodavaca (UPCG) poručuju da godinama unazad, jedna od glavnih karakteristika poslovnog ambijenta Crne Gore predstavlja postojanje brojnih biznis barijera koje otežavaju redovno poslovanje i ograničavaju razvojne potencijale privatnog sektora. – Na takav ,,okvir“ nadovezale su se kovid pandemija, ratna dešavanja u Ukrajini i nestabilna političko-ekonomska situacija u zemlji, što je dodatno usložilo čitav ambijent i negativno uticalo na položaj i održivost privrednih subjekata – posebno iz sektora MMSP. Oni su već toliko iscrpljeni i oslabljeni da vrlo teško (ili nikako) mogu da realizuju aktivnosti usmjerene na rast i razvoj – upozoreno je iz UPCG.

Predstavnici UPCG dodaju da je jedna od potvrda tome i generalno stanje u privredi u kojem su nelikvidnost, otežana naplata potraživanja, pad prihoda po osnovu smanjenog obima ekonomske aktivnosti, otežano izmirivanje brojnih fiskalnih obaveza, kreditnih anuiteta i pratećih troškova poslovanja, upravo mjera redovnih problema sa kojima se biznis zajednica danas suočava. – Da bi se privredi pružila podrška i istovremeno obezbijedili (veći) budžetski prihodi, potrebna je strateški vođena politika kojom će se pokrenuti procesi koji podstiču privrednu aktivnost i obezbjeđuju očuvanje stabilnosti ekonomskog sistema. To je prvi preduslov izgradnje ambijenta koji može biti privlačan za dolazak investitora i njihova (veća) ulaganja – kazali su iz UPCG i naglasili da u tom smilsu UPCG posebno podržava one procese koji su usmjereni na otklanjanje propusta i manjkavosti postojećeg regulatornog okvira, snažniju borbu protiv sive ekonomije i korupcije, kao i potpuno eliminisanje dosadašnje prakse selektivnog pristupa državnih organa i privilegovanog položaja (određenih) učesnika na tržištu.

– Za UPCG, važan korak u ispunjenju navedenih ciljeva predstavljaju izmjene i dopune seta zakona koje je Ministarstvo finansija nedavno pripremilo i uputilo ih Skupštini na dalju proceduru (Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja i dr.). Iako nije bila uključena u izradu ovih zakona, UPCG podržava proces koji je u tom dijelu započet, uz napomenu da će svoj doprinos istom pružiti kroz određeno amandmansko djelovanje – rekli su iz UPCG. Predstavnici UPCG navode da ako Crna Gora traži reforme i uvođenje reda, onda je više nego jasno da svi moraju preuzeti odgovornost. – I privreda i investitori traže stabilan, predvidiv i podsticajan ambijent. Bez toga, nema poslovnog razvoja, sigurnosti ulaganja, novih zapošljavanja i napretka cijelog društva i države – istakli su iz UPCG.

CBCG: Smanjiti administrativne barijere

Iz Centralne banke (CBCG) navode da se poslovni ambijent u Crnoj Gori kontinuirano mijenja pod uticajem kako spoljnih, tako i unutrašnjih faktora. – Generalno, konkurentnost crnogorskih proizvoda je prilično niska, na šta ukazuje visok nivo spoljnotrgovinskog deficita. S druge strane, poslovni ambijent bi trebalo dodatno unaprijediti, na šta nam ukazuje i globalni indeks konkurentnosti (prema Global Competitiveness Report iz 2019. godine od 140 zemalja, Crna Gora je na 73. mjestu). Za dalje unapređenje poslovnog ambijenta, neophodan je dalji razvoj i implementacija pravnog okvira, u skladu sa propisima Evropske unije i unapređenje konkurentnosti, uz uvažavanje specifičnosti Crne Gore – kazali su iz CBCG.

U vrhovnoj monetarnoj instituciji smatraju da je u cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta potrebno smanjiti administrativne barijere na lokalnom i državnom nivou, te ojačati kapacitete institucija i drugih tijela zaduženih za smanjenje sive ekonomije. – Uspostavljanje stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta preduslov je za intenziviranje privredne aktivnosti i privlačenje novih investicija, dok su transparentnost i neselektivnost u transakcijama ključne za stimulisanje zdrave konkurencije na tržištu – poručeno je iz CBCG.

Kostić: Politika da bude u službi razvoja

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić saopštio je da je na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, bez dileme, urađeno mnogo, ali sasvim sigurno nedovoljno, uprkos činjenici da se Crna Gora u formalnom smislu relativno visoko kotira po međunarodnim institucijama koje se time bave. – Razlog zašto formalno mnogo bolje stojimo nego što je to stvarno, po mom mišljenju, treba tražiti u činjenici da ta rangiranja nemaju dimenziju implementacije, a ona je ta koja govori o efikasnosti institucija, odnosno realizaciji formalno dodijeljenih prava – smatra Kostić i dodaje da je implementacija jedna od osnovnih manjkavosti naše prakse pa i kad je poslovni ambijent u pitanju.

– Ta diskrepanca između formalnog i stvarnog prava, tako karakteristična za našu društvenu praksu, postaje ključni nedostatak i kad je poslovni ambijent u pitanju. U takvoj situaciji postajete zavisni od volje birokratije, a kada je to slučaj onda je korupcija rezultat i destimulativan poslovni ambijent – tvrdi Kostić. On je istakao da je za unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori neophodno prvo obezbijediti da politika bude u službi ekonomskog i društvenog razvoja, a ne obrnuto. – To bi značilo da se obezbijedi stvaranje zdravog makroekonomskog, političkog i pravnog okruženja, odnosno institucija koje će realizovati svoju ulogu – kazao je Kostić. On navodi da je potrebno da Vlada, kao ključni kreator ekonomske politike, obezbijedi uključivanje svih relevantnih društvenih subjekata u donošenje strateških odluka i sistemskih zakonskih rješenja. – Primjera radi, da se ne dešava da se iz procesa donošenja zakona, kao što je to slučaj ovih dana sa poreskim zakonima, donosi mimo znanja poslovnih udruženja i asocijacija – onih čije će poslovanje ti zakoni da opredjeljuju. Slično je bilo sa potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora – istakao je Kostić. Prema njegovim riječima, treba i da se izbjegne pretjerana dinamika u promjeni propisa, naročito poreskih, a kada je to neophodno treba, kako kaže, praviti raspored – javni kalendar budućih promjena kako bi se biznis na vrijeme prilagodio ili spremio na promjenu.

– Obezbijediti da državna i lokalna administracija budu u funkciji biznisa a ne obrnuto – biznis se tretira kao fiskalna lovina. Regulatorne procedure da budu skraćene i manje opterećujuće kako one ne bi preduzećima podizale troškove i činila ih neefikasnima. To se postiže usvajanjem načela u formiranju procedura temeljenih na potrebama privrede, a ne potrebama kreatora procedura – poručio je Kostić. On smatra i da konačno treba prestati sa praksom kreiranja propisa na temelju pristupa nabrajanja onoga šta je dozvoljeno umjesto navođenja onoga što nije, odnosno što je zabranjeno jer dosadašnji pristup, logično, rezultira propisima koje je moguće izigravati. – Insistirati na promjeni vladajuće percepcije da biznis postoji radi administracije, a ne administracija radi biznisa. To je i razlog što preduzeća moraju da obijaju pragove administracije i da se povinuju njenoj volji, a ne volji propisa jer ne postoji dovoljno razvijen mehanizam koji bi administraciju motivisao na efikasno postupanje. Ovo je jedan od mogućih izvora korupcije i selektivnog postupanja administracije – rekao je Kostić.

On dodaje da treba obezbijediti zaštitu formalnog – legalnog biznisa, a tragati za neformalnim i nelegalnim, a ne obrnuto kako je sada.

– Predmet pažnje i kontrole su samo legalna preduzeća. Na kraju, činjenica da treba dosta toga uraditi i dosta toga mijenjati ne znači da nije urađeno dosta. Ali imperativ promjene poslovnog okruženja se mijenja zavisno od nivoa društveno-ekonomskog razvoja (faza razvoja). Ukoliko poslovni ambijent nije spiritus movens (duh pokretač) privrednog, a time i društvenog razvoja, onda on postaje kočnica. Bojim se da je to sada slučaj kod nas – zaključio je Kostić.

Izvor: Pobjeda.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *