Zaštitnica imovinsko-pravnih poslova upozorava Vladu: Luka je pod zakupom, ne može se dati Budvi

Dodajte komentar
Luka Budva; Foto: Adria.tv

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović decidna je da je nezakonit Sporazum o ustupanju na korišćenje Luke Budva, koji je u julu 2021. zaključilo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom sa Opštinom Budva, te da je još na snazi ugovor koji su ranije zaključili sa kompanijom Dukley marina.

To piše u mišljenju koje je Ćirović uputila ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović, a u koje su “Vijesti” imale uvid.

Time se praktično dovodi u pitanje namjera premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da Vlada marinu podno starogradskih bedema ustupi Opštini Budva. Abazović je prije nekoliko dana na sjednici Vlade kazao da već na narednoj sjednici treba da se donese odluka. Poručio je da će Vlada ići ofanzivno, odnosno da će, do raspisivanja koncesije, Lukom Budva neko privremeno upravljati.

”Imamo jednu situaciju sa Lukom Budva, volio bih da do sljedeće sjednice to nekako riješimo. Luku Budva ljudi koriste bez koncesije, dakle nastavak javašluka iz prethodnog sistema. Zaključak Vlade vezano za Luku Budva iz aprila 2017. je stavljen van snage poodavno, Dukley marina se žalio sudu. Zbog Privrednog suda koji je takav kakav, dobili su nekakvu odluku, tamo su nastupile neke promjene, sada je pravda zadovoljena. To je sada van snage i po mom skromnom sudu to je sada u vlasništvu, i pravo svakoga mogućeg raspolaganja ima isključivo država. Hoće li država da odluči da to ustupi na privremeno upravljanje Opštini Budva dok ne riješi status koncesije, to je stvar Vlade”, naglasio je Abazović.

On je kazao da je kontaktirao Zaštitnicu imovinsko-pravnih interesa:

”Poštujem sve, nadam se da ćemo do sledeće sjednice Vladi imati rješenje, ustupićemo nekome privremeno da upravlja Lukom Budva, dok se ta koncesija ne završi da je neko, bilo to Dukley marina, ili neko drugi, uzme na regularan način. Slobodno, ako neko misli da su prava povrijeđena, neka daju državu na sud i idemo narednih pet godina da tjeramo pravdu po sudovima”.

Zaštitnica jasna

Zaštitnica Ćirović u mišljenju navodi da JP Morsko dobro nije preduzelo radnje u vezi s raskidom prvobitnog ugovara sa aneksima, kojim su nepokretnosti date na korišćenje ER-VE Montemarina (Dukley marina), a što je shodno važećoj zakonskoj regulativi – odredbama Zakona o obligacionim odnosima, nužno da bi se zasnovao novi obligaciono-pravni odnos sa drugim korisnikom.

”Imajući u vidu samu sadržinu zaključenog ugovora i ankesa sa kompanijom Dukley marina, a kojima je između ostalog ugovoreno da se ugovor produžava sporazumom ugovornih strana i prestaje sporazumnim raskidom, ili završetkom procedure za dodjelu koncesije, pa kako nema sporazumnog raskida ugovora niti dokaza o završenoj proceduri za dodjelu koncesije, potrebno je u za to odgovarajućem sudskom postupku ugovor raskinuti… Nejasno na osnovu koje zakonske odredbe je predmetni sporazum JP Morsko dobro i Opštine Budva sklopljen, imajući u vidu da član 25 Zakona o državnoj imovini reguliše uslove o davanju na korišćenje nepokretnih stvari veće vrijednosti koje služe za obavljanje djelatnosti državnih organa, dok odredbe Zakona o državnoj imovini i Zakona o morskom dobru na jasan i decidan način regulišu način i postupak dodjele na korišćenje morskog dobra. Takođe, iz dokumentacije bi proizlazilo da su nepokretnosti u državini sadašnjeg zakupca, a JP za upravljanje morskim dobrom se obavezuje da ustupi na korišćenje Opštini Budva predmetne nepokretnosti, odnosno izgrađenu obalu i akva prostor, dok se iz dostavljenog sporazuma ne može utvrditi na koji način će se ta obaveza izvršiti. Ovo iz razloga eventualnih pokretanja sporova u vezi sa istim”, piše u mišljenju.

Zaštitnica Ćirović navodi da ugovor o korišćenju morskog dobra, zaključen između JP Morsko dobro i kompanije Dukley marina 12. juna. 2017. godine, nije prestao da važi i da se to pitanje reguliše odredbama Zakona o obligacionim odnosima kojima je decidno predviđeno kada po sili zakona nastupa raskid ugovora.

”Imajući u vidu prethodno navedeno, Zaštitnik je mišljenja da davanje saglasnosti na zaključeni Sporazum o ustupanju Luke Budva… od 5. 7. 2021. godine nije u skladu sa odredbama prethodno citiranih zakona, jer je još uvijek na snazi raniji ugovor. Potrebno je prethodno utvrditi da je ugovorni odnos sa ER-VE Montemarina (Dukley marina) raskinut, nakon toga pokrenuti zakonsku proceduru davanja u zakup/korišćenje”.

Prelević: Imamo ugovor do 2027.

Zastupnik kompanije Dukley marina, advokat Dragan Prelević, kazao je “Vijestima” da kompanija ima važeći ugovor o korišćenju Luke Budva do 2027.

”Dukley marina apsolutno poštuje ovaj Ugovor i upravlja lukom na najbolji mogući način. Svako ko misli da promijeni ovo pravno i faktičko stanje, mora da pokuša da raskine ovaj ugovor pred sudom, ili da se sporazumije o raskidu sa Dukley marina. Ovo su notorne činjenice koje je zvanično potvrdio i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Sve drugo bi predstavljalo pravno nasilje nad pravima stranih investitora”.

Nakon što je u julu 2021. zaključen sporazum između JP “Morsko dobro” i Opštine Budva kojim se Luka Budva ustupa na korišćenje Opštini, iz kompanije “Dukley marina”, koja posluje u okviru Stratex grupe američkog biznismena Nila Emilfarba, saopšteno je da se takvim potezima “grubo gaze ugovori sa stranim investitorima, te politički ciljevi stavljaju iznad vladavine prava”.

”Bilo je pošteno da zbog nekih političkih ili drugih ciljeva raskidaju ugovor, ali je sporno da se to sprovode kroz ovakvo pravno nasilje i srozavanje reputacije Luke Budva i cijele Crne Gore”.

Mikijelj i Božović traže da se sprovede sporazum

Direktor “Morskog dobra” Mladen Mikijelj i predsjednik Opštine Budva Milo Božović sredinom januara uputili su zahtjev za realizaciju sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kako bi bio dostavljen Vladi na odlučivanje.

Zahtjev je uslijedio, kako je Mikijelj tada potvrdio “Vijestima”, nakon što je Privredni sud usvojio prigovor Morskog dobra, te ukinuo privremenu mjeru koju je donio raniji predsjednik tog suda Blažo Jovanić.

”Podsjećamo, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je uputilo prigovor Privrednom udu Crne Gore za ukidanje rješenja Privrednog suda Crne Gore… kojim je bilo zabranjeno Javnom preduzeću preduzimanje bilo kakvih radnji u pravcu onemogućavanja duštva Dukley marina u dosadašnjem korišćenju dijela izgrađene obale i akva prostora u zahvatu Luke Budva. Dana 9. 1. 2023. godine rješenjem Privrednog suda… usvojen je prigovor Javnog preduzeća i ukinuto rješenje Privrednog suda… od 15. 3. 2022.”, kazao je tada Mikijelj.

Ocijenio je da su se, shodno usvojenom rješenju, stekli uslovi za realizaciju sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva i stvorena mogućnost da konačno bude vraćena građanima Budve na korišćenje.

”Čime će biti ispravljena višegodišnja šteta koja je nanijeta opštini Budva”.

Morsko dobro je ranije podnijelo krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Jovanića zbog donošenja privremene mjere.

Dvije decenije zakupa

Morsko dobro je još u aprilu 2002. zaključilo Ugovor o korišćenju morskog dobra, a potom još i 14 aneksa za svaku narednu godinu. Firma sa kojom su zaključivani ugovor i aneksi mijenjala je ime, pa je osnovni ugovor zaključen sa ER. VE. Montemarine, da bi prvih 13 aneksa bilo zaključeno sa MC marina, a 14. sa Dukley marina.

Osnovnim ugovorom i aneksima, Dukley marina je koristila dio izgrađene obale i akva prostor u zahvatu Luke Budva. Riječ je o izgrađenoj obali sa privezištima.

Na osnovu zahtjeva koji je u avgustu 2007. tadašnja firma MC Marina podnijela i Investicionog programa uređenja Luke Budva od 2007. do 2010, Upravni odbor Morskog dobra je prihvatio i usvojio da se osnovni ugovor produži za deset godina, računajući od isteka osnovnog ugovora, odnosno od 11. aprila 2017.

Uslov je bio da MC marina u periodu od tri godine realizuje trajna investiciona ulaganja u morsko dobro u visini od najmanje 700 hiljada eura.

Dukley marina je dostavila dokumentaciju da su investicioni radovi koji su realizovani u Luci u periodu od 2007. do 2010. prelazili vrijednost 700 hiljada eura.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *