U eurozoni postoje jasni znakovi pada stope inflacije kada je riječ o hrani i energentima, druga područja, poput usluga, mnogo je teže procijeniti, ocijenili su u Erste grupi.
U saopštenju te bankarske grupacije navodi se kako je pitanje u kojoj mjeri ekonomija mora usporiti da bi došlo do pada inflacije u cjelokupnoj osnovnoj potrošačkoj korpi.
Kako je navedeno, tržišta su donijela svoje tumačenje i nakon dodatnog povećanja kamata tokom idućih mjeseci, tokom ljeta očekuju dalje smanjenje kamata u eurozoni.
“Predstavnici centralnih banaka ne očekuju smanjenje kamatnih stopa tokom cijele 2023. godine. Njihove izjave su puno više usmjerene na nivo do koje bi kamatne stope još trebalo da rastu. Stoga ni 2023. godina neće biti laka”, navodi se u saopštenju Grupe.
Dodaje se da inflacija u eurozoni najvećim dijelom dolazi direktno sa strane ponude, a nestašice su, kao kasna posljedica pandemije, bile praćene snažnim rastom cijena energije i hrane, pojačanim ratom u Ukrajini.
Više kamatne stope, kako se navodi, nemaju previše učinka u borbi protiv toga, a istovremeno su pojačani inflatorni pritisci jer su kompanije sve više prebacivale na sebe veće troškove.
Europska centralna banka (ECB) trebalo bi, kako je navedeno, te trendove da drži pod kontrolom i spriječi da veća inflaciona očekivanja postanu norma.
“Način da se to postigne je usporavanje ekonomije, kroz strožu monetarnu politiku. Međutim, u kojoj će se mjeri inflacija i ekonomija morati da uspore da bi zaustavili rast kamata – pitanje je bez jasnog odgovora”, ocijenili su u Erste Grupi.
Konačna visina kamatnih stopa, kako je navedeno, zavisiće od budućih inflatornih i ekonomskih kretanja, a za to ne postoji “algoritam”, a mišljenja unutar Vijeća ECB-a o tome kako bi to moglo izgledati vrlo su različita.
Ističe se kako je jasno da će se ove godine smanjiti uticaj cijena hrane i energenata na inflaciju, a time će se smanjiti i stopa inflacije. Osim toga, pogoršana ekonomska situacija generalno bi trebalo da utiče na usporavanje inflacije, no još nema naznaka da će se to dogoditi.
Mjesečni rast cijena bazne inflacije ubrzan je od ljeta i njihova se dinamika ne usporava, navode u bankarskoj grupaciji.
To, kako se navodi, znači da je povećanje kamata od 50 baznih bodova (bp) početkom februara gotovo izvjesno, put nakon toga je neizvjestan, a ključno je pitanje kada će se mjesečna dinamika bazne inflacije smiriti.
“Izgledi za to nijesu loši. Porast u proteklih nekoliko mjeseci najvećim dijelom dolazi od usluga, a unutar njih uglavnom od turizma. Suspregnuta potražnja nakon godina pandemije vjerovatno je bila odlučujući faktor. Osim toga, cijene hrane i energije ostaju na višem nivou nego u prethodnom periodu, što bi takođe trebalo da se ublaži još jednim povećanjem kursa od 50 baznih poena (bp) u martu i posljednjim povećanjem od 25 bp u maju”, navode stručnjaci Erste Grupe.
Posljednji put visoka inflacija bila je problem sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, a do porasta inflacije centralne banke su više od 10 godina pokušavale svojim mjerama podstaknuti ekonomski rast i postići ciljani nivo inflacije, uz umjeren uspjeh.
“Bez pandemije, naglog povećanja javne potrošnje, mjera izolacije i rata u Ukrajini, kao i posljedičnih velikih skokova cijena energije, inflacija teško da bi počela da raste. U eurozoni gotovo dvije trećine inflacije dolazi od cijena energije i hrane. Iako su veleprodajne cijene u oba područja već pale, u nekim slučajevima znatno, to se dosad gotovo nije prenijelo na potrošačke cijene”, pokazalo je istraživanje Erste Grupe.
Inflaciji bi tokom 2023. sve manje trebalo da doprinose energenti, ali i hrana. Energija i hrana, kako se navodi, stoga predstavljaju dio inflacije gdje nije pitanje hoće li biti pada, već samo kada će se on dogoditi. Teže je procijeniti baznu inflaciju, odnosno sva ostala područja na koja se odnosi trećina stope inflacije.
Faktor koji je najteže utvrditi, procjenjuju stručnjaci Erste grupe, jeste kako će se kretati ukupni prihodi u ekonomiji, a to ne uključuje samo plate zaposlenih, već i prihode samozaposlenih i profit kompanija.
Pitanje je, prema tim stručnjacima, predviđa li se visoka inflacija u budućnosti i hoće li zaposleni i preduzetnici tražiti veće stope rasta svojih primanja.
Sa stajališta ECB-a, način da se to spriječi je usporavanje ekonomije kroz više kamatne stope.
Istraživači Erste Grupe trenutno ne vide veliki rizik da će zarade zaposlenih podstaći inflaciju, a s druge strane, kompanije su od 2021. mogle formirati cijene u turbulentnom okruženju i to su iskoristile.
