U narednih desetak dana trebalo bi da počnu intervjui sa kandidatima za mjesto petog senatora Državne revizorske institucije (DRI) koje je upražnjeno dvije godine – kazao je Pobjedi predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Dejan Đurović (DF).
Imajući u vidu da je ova institucija u v.d. stanju od ljetos, kada je bivšem predsjedniku Senata Milanu Daboviću istekao devetogodišnji mandat, Đurović očekuje i da bi, nakon izbora petog senatora, do kraja februara mogao biti izabran i novi čelnik DRI-ja. Njega će birati između novoimenovanog, te senatora Zorana Jelića, Branislava Radulovića i Nikole N. Kovačevića, koji trenutno obavlja funkciju predsjedavajućeg Senatom. Prema Zakonu o DRI, Odbor predlaže Skupštini članove Senata, koja ih imenuje i razrješava, a jednog od njih postavlja za predsjednika na devet godina u jednom mandatu.
Na konkurs za peto senatorsko mjesto, koji je završen krajem 2021. godine prijavili su se zaposleni u DRI-ju Jadranka Delibašić, Milan Popović i Siniša Čađenović, Neli Ćuković i Dubravka Mihailović iz Revizorskog tijela Crne Gore, Snežana Mugoša iz Ministarstva finansija, Danijela Papić, te bivši predsjednik Opštine Andrijevica i nekadašnji potpredsjednik SNP-a Veselin Bakić.
Kako je Pobjedi kazao Đurović, tehnička služba Skupštine trebalo bi da utvrdi da li je njihova dokumentacija u skladu sa propisima, te da na osnovu toga napravi selekciju i predloži odboru kandidate sa kojima će tokom februara održati intervjue na javnoj sjednici. Đurović smatra da je Zakon o DRI zreo za promjene, najavljujući da će inicirati njegove izmjene u dijelu izbora senatora.
“Sadašnji princip da senator praktično ima doživotan status niti je demokratski niti ispunjava evropske standarde, jer omogućavate nekom da nema potrebu za dokazivanjem niti posebnim angažovanjem, jer mu je status senatora zagarantovan. U prvom tromjesečju ćemo predložiti izmjenu zakona, kao što sam inicirao i promjene zakona u dijelu izbora guvernera, jer su to nedemokratski zakoni koji su bili u svojstvu aparata partije koja je vladala 30 godina”, kazao je Đurović dodajući da smatra prihvatljivim da se senator bira na četiri godine u maksimalno dva mandata.
Različita je praksa u članicama EU kada je riječ o trajanju mandata senatora. Stalnost funkcije zastupljena je u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Holandiji, Češkoj, Grčkoj, Irskoj i Portugaliji.
U Švedskoj, Španiji, Slovačkoj, Sloveniji, Rumuniji, Poljskoj, Malti, Mađarskoj, Luksemburgu, Latviji, Litvaniji, Hrvatskoj, Finskoj, Estoniji, Danskoj, Bugarskoj, Belgiji i Austriji mandati su ograničeni između tri i devet godina, u zavisnosti od zemlje.
Pobjeda
