Nacrtom izmjena i dopuna zakona o Centralnoj banci predviđeno je povećanje broja članova Savjeta, a cilj je bolja nadzorna funkcija tog tijela nad radom Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Takođe, zakonom su propisani stroži uslovi za izbor u Savjet CBCG, kao i dodatna ovlašćenja, koja se, između ostalog, tiču raspodjele dobiti CBCG. Najveći broj izmjena i dopunaurađen je na osnovu preporuka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
– Po preporuci MMF-a, predlaže se izmjena člana 46 zakona kojim se utvrđuje sastav Savjeta Centralne banke, na način što se predlaže povećanje broja članova Savjeta koji nijesu zaposleni u CBCG sa četiri na pet. Tako bi Savjet Centralne banke imao devet članova umjesto dosadašnjih osam, i to: guvernera, tri viceguvernera i pet članova koji nijesu zaposleni u Centralnoj banci. Na ovaj način bi se obezbijedilo sprovođenje “nadzorne funkcije” nad radom Centralne banke, jer bi broj članova Savjeta koji nijesu zaposleni u Centralnoj banci bio veći od broja članova
Predlaže se i dopuna kojom se utvrđuje da Savjet Centralne banke odlučuje o raspodjeli dobiti Centralne banke i o korišćenju specijalnih rezervi koji su zaposleni u Centralnoj banci piše u nacrtu koji je dat na javnu raspravu.
Takođe, nacrtom je predložena izm jena č lana 51 stav 1 zakona u smislu pooštravanja uslova za izbor člana Savjeta, na način da član Savjeta mora biti lice koje je crnogorski državljanin, ima visoko obrazovanje, priznati lični ugled i najmanje deset godina radnog iskustva u oblastima ekonomije, bankarstva, finansija ili prava, s tim da guverner mora imati najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim pos lovima u ovim oblastima. Važećim zakonom kao uslov nije bio propisan minimum godina radnog iskustva ni za jednog člana Savjeta Centralne banke, već je bilo propisano samo da guverner i viceguverner moraju imati i najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u navedenim oblastima.
Na čelu Savjeta je guverner Radoje Žugić, kojem je istekao mandat, a čni ga i tri viceguvernera i još četiri člana koja nisu iz CBCG. Tačnije, po podacima sa sajta CBCG, u Savjetu su trenutno tri č lana koji nisu iz CBCG Milorad Jovović, Ruždija Tuzović i Nikola Mi lović. Dakle, u Savjetu je sada manje članova koji nisu iz CBCG.
Radi obezbjeđivanja povećanja broja članova Savjeta, novim članom 93d zakona utvrđuje se rok za podnošenje Skupštini Crne Gore predloga za imenovanje tog jednog člana Savjeta koji nije zaposlenuCentralnoj banci, ito 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predlaže se i dopuna kojom se utvrđuje da Savjet Centralne banke odlučuje o raspodjeli dobiti Centralne banke i o korišćenju specijalnih rezervi.
Takođe, predlaže se i izmjena kojom se dosadašnje određenje da Savjet može pojedine poslove iz svoje nadležnosti prenijeti na gu vernera Centra lne banke, u skladu sastatutom, zamjenjuje određenjem da Savjet može, na zahtjev guvernera, odlučivati o donošenju rješenja o izdavanju i oduzimanju odobrenja iz nadležnosti CBCG koje ne donosi Savjet, o donošenju rješenja i drugih akata u postupku kontrole kreditnih institucija, platnihinstitucija, institucija za elektronski novac i platnih sistema, kao i u postupku kontrole obavljanja poslova finansijskog lizinga, faktoringa, otkupa potraživanja, mikrokreditiranja i kreditno-garantnih poslova i o materijalno-finansijskom poslovanju.
CBCG da sprovodi i sanaciju
U članu 7 Nacrta zakona se, radi usklađivanja sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, predlaže dopuna člana 28 zakona, kojom se propisuje da Centralna banka, pored kontrole kreditnih institucija, sprovodi i sanaciju kreditnih inaitucija i donosi propise i druge akte kojima se uređuje poslovanje i sanacija kreditnih institucija.
U članu 8 Nacrta zakona se, radi usklađivanja sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, predlaže dopuna člana 30 zakona, kojom se propisuje da Centralna banka može preduzeti mjere sanacije prema kreditnim institucijama u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija
U članu 9 Nacrta zakona se, radi usklađivanja sa Zakonom o kreditnim institucijama i Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, predlaže izmjena člana 31 zakona, kojom se propisuje da, u cilju unapređenja supervizije i sanacije kreditnih institucija, Centralna banka sarađuje sa stranim institucijama ovlašćenim za superviziju i sanaciju kreditnih institucija (za razliku od važećeg zakona, kojim je ova saradnja bila usmjerena na strane institucije ovlašćene samo za kontrolu kreditnih institucija) i da se razmjena informacija u okviru ovih saradnji ne smatra odavanjem tajne
U članu 11 Nacrta zakona se, radi usklađivanja sa Zakonom o kreditnim institucijama, predlaže dopuna člana 44 stav 2 zakona, kojom se utvrđuje da Savjet Centralne banke, pored svojih dugih nadležnosti, imenuje administratora i pomoćnika administratora u kreditnoj instituciji i odlučuje o drugim pitanjima u vezi sa radom administratora za koja je zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija utvrđena nadležnost Centralne banke, i odlučuje o uvođenju privremene uprave u kreditnoj instituciji i o drugim pitanjima u vezi sa privremenom upravom za koja je zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija utvrđena nadležnost Centralne banke.
Kredite mogu davati samo solventnim institucijama
U članu 1 Nacrta zakona se, po preporuci Evropske komisije, predlaže dopuna člana 8 zakona novim stavom 4, kojim se utvrđuje da saradnja Centralne banke sa državnim organima i organiza* cijama ne smije uticati na odobravanje, poništavanje, ukidanje ili na bilo koji drugi način uticati na odluke Centralne banke koje se odnose na izvršavanje zadataka povezanih sa Evropskim sistemom centralnih banaka. Ovo rješenje će se primjenjivati od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
U članu 4 Nacrta zakona cef po preporuci MMF-a, predlaže izmjena člana 16 zakona, kojom se ovim zakonom propisuje da, u slučaju potreba za likvidnošću kreditnih instigucija, Centralna banka može davati kredite samo solventnim kreditnim institucijama, uz odgovarajuća sredstva obezbjeđenja (što je do sada bilo propisano podzakonskim odlukom Centralne banke). Takođe, stavom 2 predloženog člana precizira se koje bliže uslove za davanje kredita Centralna banka treba da propiše pojašnjeno je u nacrtu.
Dan
