Visoka inflacija i veće kamatne stope trebalo bi da dovedu do tek slabog rasta BDP-a u SAD. Centralne banke još nisu završile ciklus povećanja kamatnih stopa, a geopolitička neizvjesnost mogla bi da dovede do veće volatilnosti na finansijskim tržištima tokom određenog vremenskog perioda.
Ekonomija
Zemlje eurozone beleže različita kretanja. Dok su u Italiji i Španiji vidni pozitivni efekti oporavka turizma, Njemačka se suočava s posledicama usporavanja svjetske privrede. S poboljšanjem okruženja u pogledu globalnog rasta, dinamika investicija trebalo bi da se ubrza od druge polovine godine. Važan faktor za opadanje inflacije – a samim tim i oporavak privatne potrošnje – biće kretanje cijena energenata. Međutim, pad cijena gasa i električne energije stići će do domaćinstava i kompanija tek nakon izvjesnog vremena.
Uprkos visokoj inflaciji i rastućim kamatnim stopama, privatna potrošnja u SAD još uvjek je velika, vjerovatno kao rezultat snažnog tržišta rada. S druge strane, investiciona potrošnja i tržište nekretnina bilježe slabije rezultate. Ove godine stručnjaci Erste Grupe očekuju tek slab rast BDP-a u SAD. Ublažavanje pritiska cijena energenata, stambenih troškova i cijena hrane trebalo bi da utiče na snižavanje stope inflacije u toku godine.
Valute
Uprkos aktuelnim geopolitičkim neizvjesnostima, prognoza za privredu i inflaciju trebalo bi da se poboljša. Stoga se predviđa da će valute koje se smatraju utočištem postepeno izgubiti svoju privlačnost. Očekuje se neznatno slabljenje švajcarskog franka u odnosu na euro. Potonji bi trebalo da neznatno ojača u odnosu na američki dolar kako se razlike u kamatnim stopama budu smanjivale.
Cijena zlata se povećala za +9,9% u USD u četvrtom kvartalu. Prošle godine promjene cijene su iznosile -0,3% u USD i +6,1% u EUR. Cijena zlata je tako zabilježila znatno bolji rezultat od većine indeksa hartija od vrijednosti i državnih obveznica u 2022. godini.
Realni prinosi ostaju ispod nule u prvom kvartalu 2023. godine uprkos povećanjima kamatnih stopa Federalnih rezervi. To je faktor koji pogoduje rastu cijene zlata. Međutim, realni prinosi će rasti zbog nastavka ciklusa povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi i očekivanog pada stope inflacije u SAD tokom prvog kvartala, ali će ostati ispod nule. Dokle god to bude slučaj, cijena zlata će imati veoma jaku potporu.
Ekonomska prognoza za eurozonu
Rast u eurozoni se u trećem kvartalu smanjio na 0,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Nasuprot tome, BDP je u drugom kvartalu ipak zabilježio rast od 0,8% u odnosu na isti kvartal 2021. godine. Međugodišnjim poređenjem se uočava postepeno opadanje zamaha rasta u svim zemljama nakon oporavka od pandemije.
Zbog teškog okruženja, koje karakterišu visoke cijene energenata i slaba globalna tražnja, analitičari Erste Grupe očekuju da će ekonomija eurozone biti blizu stagnacije u prvom kvartalu 2023. godine. Podržana padom stopa inflacije u toku godine, potrošnja bi trebalo da počne da se oporavlja u drugoj polovini godine. Međutim, očekivano blago slabljenje tržišta rada predstavlja faktor rizika za rast potrošnje. S obzirom na poboljšanje okruženja u pogledu globalnog rasta, dinamika investicija takođe bi trebalo da se ponovo ubrza od druge polovine godine.
U tom kontekstu Erste Grupa predviđa usporavanje rasta BDP-a na 0,5% u 2023. godini, praćeno neznatnim ubrzavanjem na 0,7% u 2024. godini. Kratkoročno gledano, kretanje cijena gasa u Evropi ostaje od presudnog značaja za prognozu rasta. Tu se očekuje postepeno opadanje sa još uvjek veoma visokog nivoa počev od narednog proleća, imajući u vidu očekivano postepeno poboljšanje situacije po pitanju snabdijevanja tečnim gasom.
S obzirom na oštar pad svetskih cena sirovina, Grupa očekuje pad inflacije na 5,6% u 2023. godini. Cijene gasa će ostati ključni faktor za inflaciju, i očekuje se da će se situacija po tom pitanju blago poboljšati u toku 2023. nakon krizne 2022. godine.
Ekonomska prognoza za region CIE
Očekuje se da će ekonomije u regionu CIE ove godine zabilježiti primjetno usporavanje, pri čemu će godišnja stopa rasta u prosjeku iznositi 0,7%. U ovom trenutku, predviđa se smanjenje na nivou cijele godine jedino u Češkoj (-0,5%). Mađarska i Poljska će vjerovatno stagnirati, dok se očekuje da će druge zemlje u regionu zabilježiti rast između 1% i 2% u 2023. godini.
Glavni razlog za slabiju prognozu je privatna potrošnja. Povjerenje potrošača nedavno bilježi oštar pad, s obzirom na to da su visoka inflacija i okruženje u pogledu kamatnih stopa doveli do znatnog povećanja troškova života. Očekuje se da će nivo potrošnje domaćinstava opasti, takođe zbog smanjenog rasta realnih zarada. Okruženje s visokim kamatnim stopama je faktor koji usporava investicionu aktivnost.
Uprkos usporavanju ekonomskog rasta, dosad je uočeno malo znakova pogoršanja situacije na tržištu rada. To je protivno očekivanjima domaćinstava. Prema istraživanju Indikatora ekonomskog sentimenta, sve veći procenat anketiranih očekuje da će se stopa nezaposlenosti povećati tokom narednih 12 mjeseci. Budući da je potražnja na tržištu rada već određeno vrijeme veća od ponude, Erste stručnjaci očekuju da će se stope nezaposlenosti sledeće godine tek neznatno povećati.
Stope inflacije nastavljaju da rastu, te su premašile 15% u polovini zemalja u regionu CIE, a u Mađarskoj su čak premašile 22%. Međutim, postoje naznake da se inflacija možda bliži prekretnici. Kretanje eksternih faktora trebalo bi da utiče na smanjenje inflacije u predstojećim kvartalima. Cijene nafte i hrane su popustile na svetskim tržištima. Poremećaji u svjetskim lancima snabdijevanja primjetno su se ublažili, paralelno s padom proizvođačkih cijena. Međutim, stopa inflacije trebalo bi da počne da primjetnije opada tek u drugoj polovini 2023. godine, a prije nego što se to bude dogodilo, ona će ostati dvocifrena u većini zemalja, tako da će se prosjek za region CIE za 2023. godinu zadržati na nivou od 11,9%. Povratak ka ciljnoj inflaciji će početi tek tokom 2024. godine.
Ekonomska prognoza za SAD
Prema dosadašnjim raspoloživim podacima, trebalo bi da ekonomija SAD u četvrtom kvartalu 2022. godine zabilježi rast koji je otprilike u skladu sa dugoročnim prosekom. Podaci za decembar još uvek nisu pristigli, ali s obzirom na teško okruženje, privreda se pokazala otpornom. Visoka inflacija i visoke kamatne stope nastavile su da budu veliko opterećenje po ekonomiju u četvrtom kvartalu. Ključni faktor zaslužan za relativno dobre ekonomske rezultate bila je privatna potrošnja. Nasuprot tome, kapitalna potrošnja i prije svega tržište nekretnina trpeli su direktne negativne posledice visokih kamatnih stopa.
Razlog za veoma snažnu potrošnju građana vjerovatno je još uvjek snažno tržište rada. Stopa nezaposlenosti ostala je na gotovo rekordno niskom nivou, uprkos tome što je ekonomija stagnirala u toku 2022. godine do trećeg kvartala. Broj slobodnih radnih mjesta ostao je veoma visok i zabilježio je relativno blag pad. Uprkos tom iznenađujućem ubrzanju ekonomije SAD, prognoza Erste Grupe za aktuelnu godinu ostaje oprezna. Faktori koji opterećuju ekonomiju SAD i dalje će biti prisutni i nastaviće da djeluju. Usporavanje aktivnosti na tržištu rada je veoma vjerovatno. To bi trebalo da ima jači uticaj od očekivanog opadanja inflacije. Stoga se očekuje niža stopa rasta potrošnje, bez porasta investicione potrošnje. Kad se sve uzme u obzir, to govori u prilog tek slabom rastu ekonomije SAD ove godine.
Stopa inflacije trebalo bi da zabilježi znatan pad, naročito u prvoj polovini godine. Niži doprinosi cijena energenata jasno se pojavljuju od februara. Troškovi stanovanja takođe bi trebalo da počnu da popuštaju, što se očekuje počev od sredine godine, premda se tačno vrijeme može utvrditi tek okvirno. Stopa inflacije prehrambenih proizvoda takođe bi trebalo da zabilježi pad. Neizvjesnost po stopu inflacije dolazi od usluga. Zaposleni u vezi sa tim predstavljaju najveći troškovni faktor, što znači da bi se povećanja cijena mogla pokazati trajnijim ukoliko na tržištu rada tražnja ostane znatno veća od ponude. Teško je procijeniti stepen u kome će američke kompanije nastaviti da povećavaju svoju profitnu maržu. Međutim, čini se da se u posljednje vrijeme stvari stabilizuju. Posljednja dva faktora neće spriječiti opadanje stope inflacije, ali hoće uticati na njegov tempo i intenzitet.
