Stranci kupili nekretnina za preko 370 miliona

Strani građani i inostrane firme kupile su prošle godine za period januar-oktobar nekretnine u Crnoj Gori u vrijednosti od 370 miliona eura, što je značajno više nego i jedne godine ranije, pokazuju podaci Centralne banke.

Podaci o prodaji nekretnina za novembar i decembar prošle godine biće poznati u martu, ali bi prema očekivanjima promet u tim mjesecima mogao iznositi još oko 60 do 70 miliona, pa bi ukupna vrijednost prodatih nekretnina strancima mogla dostići i iznos od 430 do 440 miliona eura.

U cijeloj 2021. godini stranci su za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori potrošili 278 miliona eura, u 2020 116 miliona, 2019 178 miliona, u 2018 182 miliona,… U posljednjih pet godina stranci su kupili crnogorskih nekretnina za 1,2 milijarde eura.

Na rast prodaje nekretnina strancima prošle godine, prema riječima sagovornika “Vijesti iz ove oblasti, najviše je uticalo sprovođenje programa ekonomskog državljanstva, gdje su kupovinom nekretnina apartmana u turističkim centrima na jugu za 450 hiljada eura i na sjeveru i u nerazvijenim opštinama za 250 hiljada sticali pravo na dobijanje državljanstva.

Drugi razlog je što se u periodu inflacija, kao što je bila prošle godina, mnogi odlučuju za kupovinu nekretnina kao jednog od sigurnijih načina da njihov novac neće izgubiti na vrijednosti. Crna Gora je strancima bila interesantna kao zemlja u razvoju sa velikim turističkim potencijalima i zbog velikog broja ekskluzivnih turističko-stambenih projekata poput Porto Montenegra, Portonovog, Luštice bay,… jer očekuju da cijene tih nekretnina neće padati, odnosno da mogu samo da rastu sa razvojem tih projekata.

Prema podacima Uprave za statitiku Monstat, ukupna vrijednost prometa nekretnina u 2021. godini iznosila je 400 miliona eura, a tada su prema podacima CBCG stranci kupili nekretnine u vrijednosti od 278 miliona eura, što je 69 odsto ukupnog prometa. Ovaj odnos je takav što stranci većinom kupuju luksuzne apartmane i vile, koje koštaju koliko desetak običnih stanova.

Jedan dio ovog prometa je sakriven od zvanične statistike, jer građevinari često stan u izgradnji unesu kao osnivački kapital neke firme, a onda prodaju tu firmu najčešće strancima. Tako je kupac indirektno vlasnik nekretnine preko te firme, a promet formalno nije nekretnina već firma.

Najviše nekretnina prošle godine su, prema podacima CBCG, kupili njemački građani i firme iz te države u vrijednosti od 57 miliona eura, dok su iza njih Rusi koji su u nekretnine uložili 50 miliona.

Na trećem mjestu su građani i firme iz Srbije sa 42 miliona, a na četvrtom mjestu su kupci iz Sjedinjenih Američkih država sa 32 miliona eura.

Na petom mjestu su investitori iz Turske sa 30 miliona, a zatim slijede Ukrajinci i Švajcarci sa po 15 miliona, Bosanci i Hercegovci sa 14 miliona, Britanci sa 12 miliona, Austrijanci i kupci iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa po osam miliona, Kanađani sa 6.7 miliona, Francuzi sa 6,3 miliona, Poljaci sa 5,3 miliona, Hrvati i Kosovari sa po 5,2 miliona, Česi sa pet miliona, Holanđani sa 4,2 miliona,Slovenci sa 3,1 milion,Luksemburžani sa 2,9 miliona, kupci iz Singapura 2.8 miliona…

Na prodaju najviše uticao program ekonomskog državljanstva. U posljednjih pet godina stranci su kupili nekretnina za 1,2 milijarde eura

Tajne cifre za investicije iz Azerbejdžana, Italije, Kipra,…

Centralna banka ima neko pravilo da u tabelama označi tajnim podatke ako su u nekoj kategoriji stranih direktnih investicija, kao što je kupovina nekretnina, učestvovale najviše tri strane kompanije.

Tako je tajnim označen podatak koliko su građani i firme iz Azerbejdžana kupili nekretnina. Ukupne investicije iz ove države iznosile su 28 miliona eura, a utrošene su u dvije namjene kupovina nekretnine i pozajmice svojim firmama, ali su obje rubrike označene tajnim podatkom.

Tajnim su označene i investicije iz Italije u vrijednosti od 46 miliona eura, a odnose se kupovinu nekretnina i povraćaj domaćeg kapitala.

Tajne su i investicije sa Kipra od oko šest miliona, takođe utrošene u kupovinu nekretnina ili povraćaj domaćeg kapitala.

Tajni su podaci i za još 15-ak država i teritorija, ali se odnose na manje iznose investicija.

Vijesti

Check Also

CBCG: Prethodnu godinu obilježila intenzivna kreditna aktivnost banaka

Novoodobreni krediti tokom 2022. godine iznosili su skoro 1,5 milijardi eura, što je za preko …

Leave a Reply

Your email address will not be published.