Politico: Evropa pobjeđuje u energetskom ratu protiv Rusije

Prema ocjeni spoljnopolitičkog lista Politico, Evropa nakon skoro pola zime pobjeđuje u energetskom ratu protiv Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u septembru prošle godine izjavio da će se Evropljani smrzavati ako Zapad ograniči cijene ruskih energenata, što je dio sankcija protiv Rusije. U tom trenutku je djelovalo da ruske ucjene fosilnim gorivima imaju učinka.

Veleprodajne cijene gasa su tada bila 200 eura po megavat satu, što je bilo 10 puta više u odnosu na veći period 2021. Napravljeni su planovi za smanjenje potrošnje gasa i omogućilo se da se zalihe gasa mogu distribuirati do država koje imaju najveće nestašice. Prekidi u distribuciji gasa u Evropskoj uniji su se doimali kao realna mogućnost.

Putinova strategija da zagorča život stanovnicima Starog kontinenta tako što će im uskratiti gas, prisiljavajući da prestanu podržavati Ukrajinu, doimala se djelotvornom. No, perspektiva za Evropu na početku ove godine je pozitivnija nego što je većina očekivala. Putinova strategija sada djeluje samoporažavajuće.

Cijena gasa je ispod 65 eura po megavat satu, što je i dalje visoka cijena u poređenju sa cijenama u prethodnih deset godina, ali je niža od cijena koje su prošle godine znatno rasle. Prema ocjeni lista Politico, to je posljedica blage zime i uspješnog prelaska sa ruskog gasa na ukapljeni prirodni gas (LNG) koji Evropa uvozi iz prijateljskih država.

Povećanje zaliha

Evropske zemlje su sredinom i krajem prošle godine povećale zalihe LNG-a. Prema Institutu za energetske studije Oxford, prije dvije godine imale su zalihe od 83 milijarde kubnih metara LNG-a, a godinu kasnije od 141 milijardu kubnih metara. Time su nadomještene tri četvrtine od 80 milijardi kubnih metara ruskog gasa.

Širom Starog kontinenta se pravi infrastruktura za uvoz LNG-a, što je slučaj i u Njemačkoj u kojoj će do kraja ove godine u funkciji biti šest plutajućih LNG terminala. Većina LNG-a se uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država i trenutno se nalazi u evropskoj mreži podzemnih spremnika. Blaga zima je doprinijela tome da popunjenost spremnika bude 82 posto, što je bio slučaj i kada je Putin prijetio smrzavanjem.

Kako piše Politico, Rusija u međuvremenu počinje da osjeća Zapadne sankcije. Prema analizi helsinškog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), zabrana uvoza ruske nafte u EU i odluka država G7 da ograniče cijenu ruske nafte do 60 dolara su doprinijeli da Rusija dnevno gubi 160 miliona eura.

No, uprkos sankcijama, Rusija je prošle godine od izvoza nafte i gasa imala prihod od 155 milijardi eura, što je 30 posto više u odnosu na godinu ranije. Međutim, padom globalnih cijena nafte i gasa izgledno je da će ove godine ti prihodi biti niži za 23 posto.

Profesor na oksfordskom New Collegeu i bivši savjetnik za energetiku u Evropskoj komisiji Dieter Helm smatra da je previše smjelo zaključiti da je Evropa već pobijedila u energetskom ratu. Napomenuo je da zima još traje i da se mnoge stvari mogu promijeniti. No, saglasan je da Evropa puno bolje prolazi nego što se to očekivalo.

Mišljenja je da su Rusi imali samo jedno oružje u energetskom ratu i da Evropljani imaju, kako je kazao, raznolikiji arsenal. To se odnosi na alternativne izvore energije i uvoz energenata iz drugih zemalja. Prema njegovim riječima, to nije razlog za samozadovoljstvo.

Evropski čelnici mjesecima upozoravaju da bi sljedeća zima mogla biti opasnija od ove, i to sa ograničenim tržištem LNG-a i otvaranjem Kine nakon dugog zaključavanja (lockdowna) zbog pandemije koronavirusa. Najmnogoljudnija država na svijetu bi sljedeće zime mogla biti mnogo konkurentnija u potražnji LNG-a.

Plaćanje visoke cijene

Evropa je ipak platila visoku cijenu suprotstavljanja Rusiji. Industrijska proizvodnja se poprilično dobro održala, ali je teško pogođena energetski intenzivna industrija. Prema holandskoj kompaniji za finansijske usluge ING, energetski intenzivna industrija je u novembru imala godišnji pad u proizvodnji od 13 posto.

Vlade su se odlučile da građanima i kompanijama znatno subvencioniraju plaćanje energenata. Prema briselskoj organizaciji Bruegel, subvencije širom Evrope su ukupno iznosile 705 milijardi eura. I u narednim godinama to bi moglo biti veliko budžetsko opterećenje.

Međutim, Rusija nije uspjela primorati Evropu da odustane od podrške Ukrajini. Prema anketama Eurobarometra iz oktobra i novembra, 73 posto stanovnika EU podržava sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini.

Izvor: Klix.ba

Check Also

CBCG: Prethodnu godinu obilježila intenzivna kreditna aktivnost banaka

Novoodobreni krediti tokom 2022. godine iznosili su skoro 1,5 milijardi eura, što je za preko …

Leave a Reply

Your email address will not be published.