Iako je broj sudija utrostručen u odnosu na ljetos, kada ih je efektivno radilo četvoro, Privredni sud i dalje nije u punom kapacitetu, imajući u vidu da je od 16 sudijskih mjesta trenutno popunjeno 12. Posljednjih mjeseci prošle godine na funkciju je stupilo četvoro sudija, a procedura za izbor novog predsjednika suda, koja se sprovodi drugi put nakon hapšenja Blaža Jovanića, još traje.
V.d. predsjednice suda Dijana Raičković je za Pobjedu kazala da do pravosnažnog okončanja krivičnih postupaka protiv sudija koji su udaljeni sa funkcije, dva mjesta i neće moći biti popunjena. Zbog toga je obustavljena i obuka za jednog sudijskog kandidata.
Radi se o krivičnim postupcima protiv Jovanića i sudije Milice Vlahović.
Upitana da li se sa ovim brojem sudija može obezbijediti pravna zaštita kompanijama, imajući u vidu da je jedini takav sud u Crnoj Gori, Raičković navodi da trenutan broj sudija nije dovoljan da sud odgovori na sve zahtjeve.
– Planom rada za ovu godinu, kojim se u najvećoj mjeri definiše plan rješavanja predmeta, nastojaće se da se u najvećoj mogućoj mjeri prevaziđe nedostatak sudija, kako bi se smanjio zaostatak predmeta. Da li će se i na koji način nadomjestiti nedostatak sudija, budući da se ne mogu popunjavati mjesta sudija koji su udaljeni, ostaje otvoreno pitanje za narednu godinu. To je, uostalom, nadležnost Sudskog savjeta – kazala je Raičković.
Na pitanje da li je za očekivati da će biti potrebno još vremena da stvari u ovoj instituciji dođu na svoje, imajući u vidu i broj predmeta i činjenicu da su sudije uglavnom na početku karijere, Raičković, koja ima 20 godina staža u privrednim sporovima, navodi da se radi o najsloženijim parnicama.
– U većini slučajeva radi se o predmetima sa obimnom dokaznom građom, brojnim vještačenjima, saslušanjima svjedoka, a sve radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja zakonite odluke. Sve to utiče i na trajanje postupka i složenost predmeta. Upravo je zbog toga troje novoizabranih sudija, imajući u vidu i zaostatak u predmetima, raspoređeno da postupa na parničnom referatu, dok je jedan sudija raspoređen da postupa u stečajevima – kazala je Raičković dodajući da su rasprave u tim predmetima već započete, te da očekuje da će se situacija popraviti ove godine.
Broj predmeta
Privredni sud je prvog dana prošle godine imao 1.899 neriješenih predmeta, a tokom godine je primio još 3.622. Trenutno je 2.900 neriješenih predmeta, od čega je 1.850 parničnih, 463 stečaja i 500 izvršnih predmeta. Dolaskom četvoro sudija formirana su dva vijeća koja postupaju po prigovorima na rješenja javnih izvršitelja. Time je, kako ocjenjuje Raičković, napravljen značajan pomak, imajući u vidu da je za tri mjeseca riješeno 550 predmeta. Navodi da se prošla godina, u kojoj je priliv predmeta bio manji za 300, ne može uzimati kao parametar, imajući u vidu okolnosti iz prošle i pretprošle godine. Ipak, vjeruje da će ove godini postići značajnije rezultate i kada je riječ o kvalitetu i kvantitetu.
Stečajevi
Na pitanje da li je stečajeve usporila izmjena Zakona o stečaju (ZOS) kojim je veliki broj upravnika eliminisan sa liste, jer nijesu položili stručni ispit, Raičković odgovara da nije prošlo dovoljno vremena otkad je Ministarstvo pravde utvrdilo novu listu upravnika da bi mogla ocijeniti da li ih je dovoljno za postojeći broj predmeta.
– Evidentno je da je broj stečajnih postupaka godinama velik i opterećujući, te da je sudu neophodan što veći broj kvalitetnih stečajnih upravnika. Sud će preduzimati sve radnje iz svoje nadležnosti da spriječi negativne posljedice eventualno nedovoljnog broja upravnika, a vrijeme će objektivno pokazati da li je njihov broj dovoljan – kazala je Raičković.
Iduće srijede stupiće na snagu odredbe izmjena ZOS-a koje predviđaju da se upravnici biraju metodom slučajnog izbora. Raičković navodi da je Ministarstvo pravde donijelo pravilnike koji regulišu ovo pitanje, te da je izrada algoritma koji će to omogućiti u završnoj fazi.
– Očekuje se da će u januaru početi primjena metode slučajnog odabira upravnika kroz algoritam koji će funkcionisati u sklopu Pravosudnog informacionog sistema (PRIS). Novina je što prilikom takvog izbora upravnika ne postoji mogućnost uticaja ljudskog faktora, već će se upravnici birati gotovo na isti način kao i što se sudijama dodjeljuju predmeti – kazala je Raičković dodajući da će takvo zakonsko rješenje doprinijeti transparentnosti stečajeva.
Izvor: Pobjeda
