U moru negativnih vijesti koje su potresale 2022. godinu, pored neočekivanog početka rata u Ukrajini posljedično najveći globalni uticaj imale su one koje su se ticale finansijskih previranja. Ukrajinska situacija svakako je bila veliki pokretač slomova na finansijskim tržištima, ali ne i jedini.
Ukoliko analiziramo najveće finansijske događaje iz prošle godine hronološkim redom, neminovno je da na prvom mjestu pomijenemo globalnu inflaciju.
Najviše su u početku bili pogođeni uvoznici repromaterijala i taman kada se činilo da je situacija konačno počela da se smiruje buknuo je sukob na istoku evropskog kontinenta, što je kao domino efekat izazvalo nestašicu na svjetskom (ali najprije evropskom) tržištu energenata, te ubrzavanje inflacije kakvo nije viđeno više od četiri decenije, zbirno posmatrano.
| Država/monetarna teritorija | Godišnja inflacija u novembru 2022. godine |
|---|---|
| Srbija | 15,1% |
| SAD | 7,1% |
| eurozona | 10,1% |
| Rusija | 12,0% |
| Turska | 64,3% |
| Hrvatska | 13,5% |
Gornja tabela pokazuje stope godišnje inflacije iz novembra 2022. godine. Kada je inflatorno klupko počelo da se odmotava, vodeće centralne banke u svijetu počele su da gase paničnu reakciju postepenim povećavanjem ključnih kamatnih stopa.
U tome su prednjačili Evropska centralna banka i američke Federalne rezerve, kao nosioci monetarne politike najsnažnijih svetskih valuta, pa su se prema njihovim potezima potom ravnale i banke drugih zemalja.
Izuzetak je bila Centralna banka Turske, a ova zemlja bila je šampion inflacije u prošloj godini, sa dosegnutih 85 procenata sredinom jeseni. Erdoganova politika potpuno kontraškog spuštanja kamatnih stopa nije davala pozitivne efekte, ali pred kraj godine talas usporavanja inflacije u globalu ipak nije mimoišao i Tursku.
Rusiju je u isto vrijeme kada i efekat globalne inflacije dodatno pogodilo i isključivanje ruskih banaka i finansijskih institucija iz međunarodnog platnog sistema SWIFT, kao deo sankcija zbog vojnog napada na Ukrajinu.
Pa iako je Ruska federacija na međubankarske međunarodne transakcije sa državama koje joj nisu uvele sankcije prešla na dva po obimu znatno manja sistema (najviše u trgovini sa Kinom), odsijecanje od zapadnog tržišta napravilo je ogromnu štetu, najviše velikim ruskim kompanijama koje posluju u inostranstvu.
Među pogođenim pojedincima našle se su se i osobe koje primaju svoje plate i penzije iz Rusije.
Tokom 2022. godine zabilježen je i sunovrat vrijednosti globalnog tržišta kriptovaluta.
Za samo 12 mjeseci sa njega je izbrisano gotovo dva biliona američkih dolara. Vodeća kriptovaluta po obimu trgovanja (a i po pojedinačnoj vrijednosti) – bitcoin, pala je sa nivoa od oko 65.000 dolara na oko 16.000 dolara.
Najveću štetu pretrpeli su, kao što se i moglo naslutiti, takozvani mali investitori, mada je zabilježen i slom nekoliko investicionih fondova za upravljanje rizičnim kapitalom.
Što se fondova tiče, u tom periodu najbolje su prošli oni koji su se držali “tradicionalnih vrijednosti”, kao što su akcije energetskih kompanija, te se oslanjali na širok portfolio akcija. Najbolji primjer za to je Berkshire Hathaway Vorena Bafeta (Warren Buffett), koji ni u poznim godinama ne odustaje od aktivnog učešća na tržištima kapitala.
A kriptovalute su doživjele novo potonuće na kraju godine, kada je uhapšen Sem Bankman-Frid (Sam Bankman Fried), osnivač treće po veličini kripto berze FTX, zbog namernog kreiranja piramidalne šeme sa ciljem prevare ulagača.
Na kraju, od značajnih finansijskih događaja vredi pomenuti i ulazak Hrvatske u eurozonu, kao dvadesete članice bloka eura, odnosno značajne pripreme koje su tome prethodile. Od 1. januara ove godine u komšijskoj zemlji se i zvanično koriste euri umesto kuna.
Sudeći po hrvatskim medijima, nije bilo značajnijih potresa. Pojedini trgovci su uočeni kako “prilagođavaju” svoje cijene naviše, ali generalno ekonomisti očekuju da će ulazak pod jurisdikciju ECB smanjiti negativne inflatorne pritiske u Hrvatskoj.
Izvor: Biznis.rs
