Samo dva dana nakon usvajanja predloga na sjedinici Vlade u novembru, izašao sam sa ocjenom da je ovaj budžet neodrživ i da je projektovan i usvojen u Skupštini kao za neku neprijateljsku državu, a ne za svoju, istakao je u razgovoru za “Dan” lider Pokreta “Evropa sad” Milojko Spajić.
– Poslanici su svoju odgovornost prema trenutnom globalnom ekonomskom momentu pokazali predlažući dodatnih 170 miliona novih troškova, a da jedan euro nisu predložili za povećanje prihoda, pogoršavajući situaciju. Finalnom verzijom budžeta planiran je deficit tekuće potrošnje od 150 miliona prosječno godišnje, dok je za 2021. i 2022. prvi put u istoriji dvije godine zaredom bio suficit tekućeg budžeta, a da nije na teret građana, kazao je Spajić.
On navodi i da u ovom maćehinskom budžetu deficit u sledećim godinama nastavlja da se pumpa, što ukazuje da su sva pravila planiranja propisana Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti prekršena, a da pritom Vlada ne planira da sprovede nijednu novu reformu koja bi stvorila uslove za povećanje prihoda i racionalizaciju rashoda.
– Ovo znači da će se država zaduživati za isplate plata, penzija i socijalnih davanja kao i prije 2020. godine, što je za vrijeme trajanja našeg učešća u 42. Vladi bilo finansirano isključivo iz tekućih prihoda, a što je i zlatno pravilo pri planiranju budžeta. Rashodi su znatno veći u odnosu na prethodne budžete, što bismo pozdravili da je u pitanju finansiranje strukturnih reformi ili velikih investicionih projekata, ali pošto nemamo nijedan veliki projekat za 2023, ovaj budžet je dup lo golo. Ubrzo po formiranju nove vlasti nakon izbora biće potrebno da se napravi sanacioni plan zbog sve fiskalne štete koju su budžet i djelovanje ove vlade napravili. Što duže budemo odlagali, mjere sanacije će biti radikalnije i neprijatnije, navodi Spajić.
Ističe da aktuelna vlada pored svih kritika koje iznosi na račun programa “Evropa sad” primijenjuje taj program i koristi sve benefite koje on ima.
– Za razliku od amaterskog budžeta za 2023. koji je megalomanski povećao trošak za bruto zarade sa preko 100 miliona, u 2021. i 2022. budžet za zarade je bio praktično jednak, uprkos tome što smo poslije decenije stagnacije u 2022. imali povećanje prosječne zarade sa 520 na 720 eura. U tome leži prava vrijednost našeg održivog programa, zbog kontrole troškova imali smo kao država suficit tekuće potrošnje i ukupni deficit najmanji u Evropi dvije godine zaredom. Upravo zbog toga, smanjili smo javni dug sa 103 na 72 odsto BDP-a. Privreda je takođe profitirala, sa realnim rastom ekonomije od projektovanih osam odsto ove godine, imali smo povećanja prometa, ali i manje troškove za zaposlene, jer smo smanjili poresko opterećenje na rad, kazao je Spajić.
On navodi i da ovaj program nije pravio razliku između rada u privatnom i javnom sektoru, time omogućujući da privatni sektor ostane konkurentan uprkos povećanju zarada.
– Naš program je na koncu doveo po povećanja zaposlenosti za preko 30 odsto, i treba da se nastavi a ne da se minira. Nažalost, posljednje aktivnosti ove vl ade i du prema urušavanju tržišta rada i smanjenja konkurentnosti naše privrede jer će svi pohrliti da rade u javnom sektoru zbog novonastalog disbalansau zaradama, poručuje Spajić.
(Vijeli intervju pročitajte u današnjem “Danu”)
