Nina Drakić, predsjednica PKCG: Privednici pokazali snagu opstajući i obezbjeđujući tržišta gotovo svim proizvodima

Dodajte komentar

Visok stepen uvozne zavisnosti ostaje jedna od najslabijih tačaka crnogorske ekonomije, a uslovljen je nizom faktora – počev od nedovoljno diverzifikovane privrede, zastarjele proizvodne tehnologije u nekim granama, neadekvatno edukovane radne snage i generalno niske konkuretnosti, kaže u intervjuu za portal Bankar predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.

Ona smatra da su upravo ovo ključni nedostaci crnogorske privrede koji su tokom prošle godine došli do izražaja. Šansu da uhvatimo korak sa razvijenim svijetom vidi, prije svega, u digitalizaciji i energetici.

Najavljuje pokretanje platforme Moja E-komora, veći broj usluga u okviru programa Preduzetnik početnik, kao i tjesniju saradnju sa Fondom za inovacije, Naučno-tehnološkim parkom i IPC Tehnopolisom za start up kompanije. Takođe ističe da je još rano za ocijenu benefita koje donosi otvaranje više od 3.000 ruskih firmi u Crnoj Gori tokom 2022. godine.

„Ukoliko želimo unaprijediti industriju, kao sektor koji generiše privredni razvoj, potrebno je adekvatnim mjerama podržati bazičnu proizvodnju“, rekla je povodom gašenja proizvodnih pogona KAP-a i Željezare.

„Smatram da su crnogorski privednici, uprkos svemu, pokazali snagu opstajući u ovim vremenima, posebno, obezbjeđujući adekvatnu snabdijevenost tržišta gotovo svim proizvodima“, zaključila je ona.

 ***

Što smatrate ključnim događajima u crnogorskoj privredi tokom 2022. godine?

Ratni sukob u Ukrajini obilježio je 2022. godinu i imao snažan uticaj ne samo na crnogorsku nego i na sve ostale ekonomije. Između ostalog, doveo je u pitanje energetsku stabilnost, prouzrokovao rast cijena, te ugrozio i pokidao važne lance snabdijevanja.

Uprkos krizi i brojnim pratećim izazovima, crnogorska ekonomija je u prvom kvartalu 2022. godine zabilježila rast BDP-a od 7,1%, u drugom 12,7% i trećem 3,2%. Podaci za deset mjeseci prošle godine pokazuju da je industrijska proizvodnja 4,8% manja u odnosu na uporedni period prethodne godine, što je rezultat pada koji je imao sektor snabdijevanja električnom energijom (18%), dok je zabilježen rast u sektorima vađenja ruda i kamena (10%) i prerađivačke industrije (3%). Spoljnotrgovinska robna razmjena je u periodu januar – oktobar 2022. godine u odnosu na isti period 2021. veća 48%, što se rezultat rasta uvoza od 44%, kao i izvoza od 70%.

Nažalost, odnos ovih procenata i njihovih apsolutnih vrijednosti, za rezultat su imali 39% veći deficit, a pokrivenost uvoza izvozom je na nivou od 20%. Visok stepen uvozne zavisnosti ostaje jedna od najslabijih tačaka crnogorske ekonomije, a uslovljen je nizom faktora počev od nedovoljno diverzifikovane privrede, zastarjele proizvodne tehnologije u nekim granama, neadekvatno edukovane radne snage i generalno niske konkuretnosti.

U istom periodu došlo je do povećanja prometa u trgovini na malo za 29%. Rezultati ostvareni u turizmu su, uzimajući u obzir niz otežavajućih faktora, dobri posmatrano po svim parametrima. Takođe, sve podgrane saobraćaja – izuzev vazdušnog – zabilježile su rast, uključujući i promet roba u lukama. U sektoru građevinarstva registrovan je pad, što je posljedica niza faktora, uključujući smanjen obim radova čiji su naručioci država i lokalne uprave.

Ostvareni rezultati moraju se posmatrati u kontekstu visoke stope inflacije, koja je u novembru u odnosu na isti mjesec 2021. godine, bila viša 17,5%, a u periodu januar-novembar 2022. inflacija na godišnjem nivou je iznosila 12,7%.

Da li je Crna Gora uspjela da iskoristi sve šanse za bolje pozicioniranje i brži rast ekonomije u ovoj godini ili su neke, ipak, propuštene?

Pandemijska i ukrajinska kriza su naglasile mnoga ograničenja nacionalne privrede, ali su pokazale i određene šanse za razvoj. Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija je tokom pandemije bilježio dobre rezultate i na globalnom nivou bio jedan od rijetkih koji je rastao. Velike promjene koje donosi era digitalizacije, poslovna zajednica, ali i cjelokupno društvo, trebalo bi da razumiju kao jedinstvenu šansu da se smanji jaz u odnosu na razvijene ekonomije. Preduslov da se ta šansa iskoristi je adekvatna informaciono-komunikaciona infrastruktura i zajednička koordinacija privrede i države digitalne transformacije društva sa najvišeg nivoa. Smatram da dinamika ovih procesa mora biti mnogo brža kako bi se iskoristila ukazana prilika.

Takođe, ovogodišnja situacija na tržištu električne energije dala je ogromnu šansu za razvoj projekata koji koriste obnovljive izvore. To su mnogi u Evropi, ali i regionu, prepoznali i krenuli u njihovu realizaciju. Iako je nekoliko značajnih projekata u Crnoj Gori imalo određeni stepen „zrelosti“, nažalost, nije došlo od njihove realizacije – najčešće iz razloga koji se tiču prostorno-planskih preduslova, te priključenja na mrežu. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg je Komora predložila Vladi set mjera za podršku privredi koje, pored ostalog, sadrže i podsticajne mjere za dinamičan razvoj obnovljivih izvora energije. Nadam se da ćemo u kratkom roku imati značajnije pomake u ovom pravcu, jer ukoliko propustimo ovu priliku, za godinu-dvije nećemo moći da budemo konkurentni regionu.

Ima i drugih primjera gdje postoje šanse za dalji rast i razvoj. Podsjećam na poslovni ambijent koji je karakterisao ovu godinu, te donio veći broj prijetnji za opstanak postojećih biznisa, nego za razvoj novih. Smatram da su crnogorski privednici, uprkos svemu, pokazali snagu opstajući u ovim vremenima, posebno, obezbjeđujući adekvatnu snabdijevenost tržišta gotovo svim proizvodima. Raduje što smo iz direktne komunikacije sa njima imali prilike da čujemo o njihovim brojnim planovima, kao i idejama kako da kroz inovativan pristup poslovanju svoje biznise učine konkurentnijim. Nadam se da će administracija imati sluha da za sve te razvojne projekte stvori adekvatan poslovni ambijent.

Da li će PKCG u narednoj godini više prostora posvetiti mikro i malim firmama te start up kompanijama, naročito onim čije je poslovanje vezano za informaciono-komunikacione tehnologije?

Mikro i mala preduzeća, kojih je i najviše u Crnoj Gori, predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i privredog rasta, zbog čega PKCG u kontinuitetu nastoji unapređivati usluge koje pruža ovom sektoru. Istovremeno, Komora teži da da punu podršku svim preduzetničkim poduhvatima, s posebnim naglaskom na žensko preduzetništvo i mlade preduzetnike.

Za razliku od srednjih i velikih firmi koje u svojoj strukturi imaju razvijene službe za finansije, pravna pitanja, te pitanja marketinga i razvoja, mikro i male kompanije stručnu pomoć za najveći broj ovih pitanja moraju tražiti od Privredne komore, a u jednom dijelu i od specijalizovanih agencija. Komora će u godini pred nama biti posvećena servisiranju ove vrste preduzeća, u smislu pružanja pravne pomoći, unapređivanja znanja i vještina njihovih zaposlenih, njihovoj internacionalizaciji u najširem smislu te riječi i drugo. Razvoj posebne platforme Moja E-komora značajno će olakšati pristup našim uslugama, što za konačni cilj ima pojednostavljenje i unapređenje poslovanja našim članicama.

Takođe, u odmakloj smo fazi razvoja usluge Preduzetnik početnik, što predstavlja okvir kroz koji ćemo dodatnu pažnju posvetiti onima koji namjeravaju započeti biznis ili su u najranijoj preduzetničkoj fazi.

Kvalitetna saradnja sa, prije svega, Fondom za inovacije, Naučno-tehnološkim parkom i IPC Tehnopolisom, upotpunjuje našu brigu o start up kompanijama, kojima kroz sinergetsko djelovanje nastojimo učiniti dostupnim informacije o brojnim raspoloživim fondovima, te potencijalnim partnerima. Ove vrste kompanija najčešće su povezane sa djelatnošću informatičko-komunikacionih tehnologija i to značajno širi prostor za naše djelovanje, budući na naglašenu ekspanziju ove branše u vrijeme pandemije kovida-19. Naša mreža partnera u Evropi i šire je veoma razuđena, zahvaljujući čemu imamo kapaciteta da radimo promociju naših start up kompanija u cilju traženja potencijalnih finansijera.

Da li je i na koji način uticalo na cijelu sliku crnogorske privrede činjenica da su ruski državljani ove godine u Crnoj Gori registrovali više od 3.000 kompanija?

Otvaranje novog stranog biznisa je u osnovi pozitivno za svaku privredu, jer se povećava mogućnost intenziviranja ekonomskih aktivnosti, zaposlenosti, izvoza, ali i priliva znanja i stranog kapitala. Tu sliku ili osjećaj zadovoljstva kvari saznanje da se otvaranje tih biznisa desilo zbog rata u Ukrajini.

Sa druge strane, raduje da se neko opredijelio za Crnu Goru kao destinaciju za koju smatra da je sigurna za poslovanje njegove firme. Podaci govore da je tokom 2022. godine registrovano 1.389 ICT kompanija, što otvara nove mogućnosti, te omogućava dalji rast i razvoj ovog sektora.

Prisustvo stranih firmi uticaće i na prihode budžeta. Ipak, još je rano ocijeniti koliki će biti direktni i indirektni benefiti za Crnu Goru, jer za mnoge od tih firmi naše tržište je novo i potreban je period prilagođavanja.

Što je crnogorska ekonomija dobila, a što izgubila gašenjem Kombinata aluminijuma Podgorica i Željezare u Nikšiću?

Nažalost, gašenje većine pogona proizvođačkih kapaciteta KAP-a uticalo je na smanjenje broja zaposlenih u ovoj industriji, ali i angažovanih malih i srednjih preduzeća potrebnih za proizvodni proces. Takođe, došlo je do povećanja uvoza nedostajućeg sirovog aluminijuma za proizvodnju aluminijskih trupaca, kao i smanjenog interesovanja za ulaganja u prerađivačke kapacitete.

Svako zatvaranje radnih mjesta u realnom sektoru predstavlja ozbiljan gubitak u vremenu kada je intencija da se oživi industrijska privredna aktivnost, što je trend u Evropi, a naročito u zemljama Zapadnog Balkana.

Ukoliko želimo unaprijediti industriju, kao sektor koji generiše privredni razvoj, potrebno je adekvatnim mjerama podržati bazičnu proizvodnju, kakva je, između ostalog, i ona sirovog aluminijuma. Tako se stvaraju pretpostavke za dalji razvoj proizvodnje koja se zasniva na narednim fazama prerade sa većom dodatom vrijednošću, odnosno nove investicije, a time i otvaranje novih radnih mjesta.

U Željezari u Nikšiću već duže vrijeme nije organizovan proces proizvodnje. Kompleks Željezare ima veliki potencijal koji treba iskoristiti, prije svega kroz diverzifikaciju djelatnosti i veću fleksibilnost samog sistema, kombinacijom i upotrebom konkretnih resursa kojima se raspolaže. Važno je okrenuti se vlastitim snagama i koristiti postojeće kapacitete na strateški način, i time stvoriti održivi sistem koji bi bio prilika za zapošljavanje novih, mladih ljudi.

Željezara sada dobija novog vlasnika – državnu kompaniju, Elektroprivredu Crne Gore. Očekujemo da u periodu pred nama pripremi i predstavi plan razvoja, koji bi trebalo da pokaže održivost ovog sistema, nakon čega se može dati osvrt na planirani razvoj.

Bankar.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *