Vlada mora raditi na osmišljavanju novih politika privlačenja stranih investitora – posebno u kontekstu vođenja međunarodnih sporova sa renomiranim investitorima – te većoj prezentaciji Crne Gore na investicionim destinacijama, zatim na unapređenju efikasnosti javne uprave, digitalizaciji servisa i kreiranja predvidivog poreskog ambijenta, kazao je u intervjuu za portal Bankar.me novoizabrani predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i generalni izvršni direktor CKB banke Tamaš Kamaraši.
Ističe da niko od članica MFIC nije najavio eventualno povlačenje sa crnogorskog tržišta, ali upozorava da trenutna situacija zahtijeva posebnu pažnju u odnosima sa postojećim i potencijalnim investitorima.
Smatra da bi država morala da nađe način da zadrži one visokoobrazovane koji su svoj biznis preselili u Crnu Goru zbog situacije u Ukrajini ili su digitalni nomadi.
„Nažalost, svjedoci smo da postoje ozbiljne administrativne prepreke u ostvarivanju prava osoba koji žele svoj boravak u Crnoj Gori da ostvare baš po ovom osnovu“, zaključio je on.
Koje su preporuke MFIC za poslovanje u Crnoj Gori tokom 2023. godine, s ozbirom na geopolitičke i ekonomske nesigurnosti u regionu, pa i cijeloj Evropi?
Globalna dešavanja, prije svega situacija u Ukrajini, u mnogome su uticala na postpandemijski oporavak.
Uprkos veoma značajnom ruskom i ukrajinskom doprinosu crnogorskom turizmu u prošlosti, prema podacima CBCG, prihodi od turizma za prvih devet mjeseci ove godine bilježe rast od 30 osdto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zahvaljujući oporavku turizma, eksterne neravnoteže su se značajno smanjile, dok se stanje na tržištu rada počelo poboljšavati, uprkos tome što strukturni problemi i dalje postoje. Zbog globalnog rasta cijena robe, Crna Gora nije bila imuna, što je uticalo na značajan rast inflacije u zemlji. Međutim, inflacija nas opominje na pojačanu odgovornost prilikom fiskalnog upravljanja.
Dakle, u cilju daljeg podsticanja ekonomskog rasta, Crna Gora mora da nastavi odgovorno fiskalno upravljanje sa posebnom pažnjom na implementiranje strukturnih reformi. Buduće reforme moraju biti usmjerene na unapređenje tržišnih uslova, uklanjanje biznis barijera, zadržavanje stranih investitora i privlačenje novih.
Pozitivno je to što je bankarski sistem ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nijesu značajno porasli u 2022. godini, nakon što je 2021. godine istekao moratorijum na kredite usvojen u kontekstu borbe protiv krize izazvane COVID-19.
U narednom periodu Vlada mora raditi na osmišljavanju novih politika privlačenja stranih investitora – posebno u kontekstu vođenja međunarodnih sporova sa renomiranim investitorima – te većoj prezentaciji Crne Gore na investicionim destinacijama, zatim na unapređenju efikasnosti javne uprave, digitalizaciji servisa i kreiranja predvidivog poreskog ambijenta. Naglasio bih da, bez obzira što imamo pozitivne ekonomske pokazatelje u odnosu na region, evidetno je usporavanje sistemskih reformi, posebno u pogledu digitalizacije.
Politički lideri imaju odgovornost da u što kraćem roku kroz dijalog iniciraju rješavanje političke krize koja nesporno utiče na sprovođenje ključnih reformi iz ambicioznog plana pristupanja EU, kao i na sveukupni međunarodni imidž Crne Gore.
Da li je neko od članova MFIC najavio privremeno ili trajno povlačenje sa crnogorskog tržita zbog krize koja će potrajati skoro cijele naredne godine?
Kada je riječ o kompanijama članicama Savjeta stranih investitora, nemamo najavu privremenog ili trajnog povlačenja bilo koje kompanije sa crnogorskog tržišta. Međutim, kao što sam i pomenuo, trenutna situacija zahtijeva veliku pažnju i posvećenost prilikom komunikacije i odnosa sa postojećim, ali i potencijalnim stranim investitorima.
Nastavićemo da blagovremeno komuniciramo izazove sa kojima se strani investitori suočavaju, ali i da insistiramo na konkretnim rješenjima koja moraju dati nadležne institucije.
Prema pojedinim podacima, od početka agresije Rusije na Ukrajinu državljani tih zemalja otvorili su u Crnoj Gori više od 300 IT kompanija. Da li postoji interesovanje članica MFIC sa tim kompanijama?
Ako su navedeni podaci tačni, brojka od 300 IT kompanija je za crnogorske uslove izuzetno velika, bez obzira na broj zaposlenih u tim kompanijama.
Definititivno je da je određen broj ljudi našao utočište za život i posao u Crnoj Gori usljed situacije u Ukrajini. Mahom se radi o visoko obrazovanom kadru koji svoje uluge pruža van Crne Gore, što bi trebalo značiti da oni dio svojih prihoda ostavljaju u Crnoj Gori kroz poreze i ostvarenu potrošnju.
Crna Gora bi morala naći način da se oni zadrže ovdje. Osnovna pretpostavka za to je sprovođenje zakona koji su doneseni u cilju privlačenja digitalnih nomada. Nažalost, svjedoci smo da postoje ozbiljne administrativne prepreke u ostvarivanju prava osoba koji žele svoj boravak u Crnoj Gori da ostvare baš po ovom osnovu.
MFIC će kroz naš ICT odbor nastojati da adresira neophodnost rješavanja ovih pitanja, ali i da nametnemo mogućnost korišćenja potencijala stranih investitora iz IT sektora u kontekstu brže i uspješnije digitalizacije.
Da li i na koji način MFIC može da pomogne crnogorska preduzeća iz ključnih industrija energetike i turizma tokom kriznog perioda?
Savjet stranih investitora se tokom svog djelovanja u prethodnih 13 godina pokazao kao strateški i pouzdan partner Vlade, EU, međunarodne zajednice i privrede. Tokom ovog perioda – a i ubuduće – nastavićemo da radimo na diversifikaciji crnogorske ekonomije. Ona je posebno nužna u segmentu malih i srednjih preduzeća, koja ćemo kasnije lakše integrisati u cjelokupnu sliku crnogorske ekonomije.
Podsjetio bih da strane kompanije u Crnoj Gori karakteriše transparentno i fer poslovanje, u skladu sa domaćim i evropskim standardima. Na tragu ovog suštinskog opredjeljenja, fokusiraćemo se i na osnaživanje svih mehanizama za suzbijanje sive ekonomija i ostalih prepoznatih loših poslovnih praksi.
U tom pravcu, još jednom ukazujem na važnost kontinuiranog dijaloga i interakcije sa poslovnim udruženjima, a posebno sa međunarodnom poslovnom zajednicom u cilju prevazilaženja mogućih problema i prenošenja najbolje evropske i svjetske poslovne prakse – ne samo u sektorima energetike i turizma, već i u svim ostalim u kojima posluju kompanije članice. Vjerujemo da je, u svjetlu unutrašnje političke situacije, potrebno pojačati napore ka energetskoj tranziciji, kao što je razvoj obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost. Osim turizma i energetike, važno je i da država precizno definiše svoje strateški važne pravce razvoja i učini sve da omogući dolazak stranih investitora iz tih branši.
U dijelu davanja preporka za dalje unapređenje poslovnog ambijenta, Savjet će krajem marta naredne godine objaviti sljedeće izdanje Bijele knjige kao glavne publikacije Savjeta koja predstavlja kredibilan izvor i izvještaj koji koristi kako Vlada prilikom definisanja ključnih strukturnih reformi tako i međunarodne institucije – prije svega Evropska komisija i Svjetska banka prilikom redovnog ocjenjivanja ekonomskog stanja u zemlji.
Ostajemo partner Vladi i privrednim udruženjima u daljem radu na unapređenju konkurentnosti ekonomije i privlačenju stranih investitora.
Bankar.me
