Crna Gora nije samo kupališna već i destinacija i planina i snijega i ljubitelja zimskih sportova. Turistička privreda se već odavno sprema za zimsku sezonu i spremna je za prve goste, kazala je Sanja Marković, sekretarka Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore u emisiji “Takulin” na Gradskoj RTV.
“Ove godine naši zimski centri se sa velikim optimizmom i malom korekcijom cijena vrlo regionalno konkuretni pripremaju za jednu, nadamo se, dobro sezonu”, kazala je Marković.
I prošle godine je, kaže, u istom periodu sezona počela 20. decembra pa Skijalište 1600 i Skijalište 1450 u Kolašinu, te Savin Kuki i Vučje spremno dočekuju goste.
“Pripreme su intezivne. Nažalost, još ne znamo da li ćemo u sezonu ući sa snijegom ili bez snijega. Još nemamo infrastrukturu za vještačko osnježivanje. Kroz kapitalni budžet prošle godine bilo je izdvojeno 13 miliona eura, od čega se jedan dio odnosio i na taj segmenat ali, nažalost, to još nije realizovano”, objašnjava Marković.
Nedostatak infrastrukture za vještačko osnježivanje, ističe, jedan je od segmenata na koje moraju više da rade, posebno na Skijalištu 1600, gdje su, kaže, uloženi ogromni resursi i gradi se sklop luksuznih hotela. I kada bi, dodaje, vještačko osnježivanje bilo dostupno trenutne temperature ne bi dozvoljavale da se ono održi.
Odbor je kao druge probleme detektovao čišćenje puteva do skijališta, snabdijevanje električnom energijom kao i gužve na skijalištima kada je riječ o parkingu i dostupnosti.
“Privredna komora učestvuje u koordinacionom tijelu za praćenje turističkih sezona i jedan od zaključaka sa tog tijela je da Privredna komora, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama Žabljaka, Kolašina i Nikšića nađe zajednički modul kako da se ta saobraćajna gužva umanji”, kazala je Marković.
Privredna komora će, dodaje, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i opštinama finansijski podržati određeni broj ski autobusa koji će besplatno prevoziti goste i lokalno stanovništvo do skijališta.
“Kolašin će imati jedan veći autobus od 50 mjesta koji će svakodnevno ići od centra grada do skijališta 1600. Na Žabljaku će , zbog konfiguracije terena, tri mini autobusa ići jednom dnevno iz centra do skijališta. Jedan autobus će biti za građane a dva za goste iz hotela. Vučje će takođe imati jednu rotaciju koja će ići iz centra Nikšića do Vučja”, objašnjava Marković.
Podgorica se izdvaja kao dobar turistički proizvod i budući zimski centar
Otvaranjem dionice auto-puta Podgorica – Kolašin i Podgorica se izdvojila kao zimski centar.
“Na konto toga, u razgovoru sa turističkom organizacijom Podgorice i Nacionalnom turističkom organizacijom odlučeno je da se angažuje jedan autobus koji bi išao dva do tri puta nedeljno radnim danima iz Podgorice do skijališta 1600 i taj autobus bi bio potpuno besplatan. On bi bio i za građanstvo, ali i za goste hotela”, kazala je Marković.
Objašnjava da su turisti veoma zaintresovani za to da provedu dio dana na skijalištu a zatim da se vrate u Podgoricu i tu provedu vrijeme u luksuznim hotelima i da uživaju u noćnom životu Podgorice i da tako, kaže, zaokruže dan.
Navodi da Kolašin još nema dovoljno smještajnih kapaciteta ali da hotel Bianca, kao i mali hoteli i privatni smještaji imaju dobre najave i popunjenost.
“Izgradnjom budućih hotela, od kojih će neki početi da rade već od iduće godine, dobijamo i taj jedan dodatni kvalitet jer znamo da samo hoteli visoke kategorije privlače turiste veće potrošačke moći i generiraju veće prihode”, ocijenila je Marković.
Prihodi od ljetnje turističke sezone dobri
Po poslednjim podacima Centralne banke Crne Gore ukupni prihodi od turizma za prva tri kvartala su 916 miliona eura. Veoma su dobre najave za prestojeće novogodišnje praznike, a i post sezona je bila dobra tako da se nadaju, kaže Marković, da će postići milijardu eura prihoda.
“U prva tri kvartala dostigli smo 90 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. godinu”, navela je Marković.
Preliminarni podaci turističkog prometa za ukupni smještaj, kaže, pokazuju da je on za prvih 9 mjeseci dostigao 81 odsto prometa kada je riječ o noćenju u odnosu na 2019. godinu i oko 15 odsto više u odnosu na 2021. godinu. Dodaje da, kada je riječ o hotelima, za 10 mjeseci su dostigli 90 odsto od 2019. godine i u dolascima i u noćenjima.
“Hotelijeri su dobro radili ove godine. Galopirajuća inflacija malo će umanjiti ukupnu zaradu ali možemo reći da je ova sezona na pragu konačnog oporavka turizma u Crnoj Gori”, kazala je Marković.
Ističe da su geopolitička dešavanja u svijetu bila veliki šok za turističku privredu, te da su već u martu ove godine imali sjednicu Odbora posvećenu tom problemu.
“Ukrajina i Rusija su, kao tržište, činile 21 odsto ukupnih dolazaka u Crnu Goru i 15 odsto noćenja. Alarmirali smo i Ministarstvo i Nacionalnu turističku organizaciju da se preusmjerimo na neka druga tržišta. Vidimo da smo uspješni u tome. Vidimo da imamo veći dolazak i Njemaca i Francuza u odnosu na prošle godine. Isto tako region ima veći broj dolazaka”, kazala je Marković.
Avio povezanost Crne Gore može biti bolja
Poslednja sjednica Odbora, ističe, takođe je bila posvećena pripremi za sledeću ljetnju sezonu, temi avio dostupnosti Crne Gore i određivanju strateških ruta prema kojima ćemo se okrenuti iduće godine.
“Mi smo pretežno avio destinacija svojom konfiguracijom, i dalje nismo dovoljno dobro dostupni drumskim putevima. I dalje se baziramo na vazdušni saobraćaj i nacionalna avio kompanija mora snažno da podrži turističku privredu. U dogovoru sa turističkom privredom, nadležno ministarstvo treba da kreira te strateške rute zajedno sa nacionalnom turističkom organizacijom”, smatra Marković.
“Moram napomenuti da nam nedostaje važan strateški dokument a to je strateški marketing plan Crne Gore gdje bi sve to bilo definisano”, ocijenila je Marković.
Nada se da će u 2023. godini i to uraditi i uz snažnu podršku državnih organa i nacionalne avio kompanije definisati strateške rute i ići ciljano prema njima.
Nedostatak radne snage najveći izazov sa kojim ulazimo u 2023.
Pored sive ekonomije, nedostatak radne snage, prema mišljenu Marković, biće najveći problem.
“U 2022. godini, po podaci Monstata, bilo je prosječno12 hiljada 254 radnika zaposlenih u turizmu, to naravno varira u ljetnjim i zimskim mjesecima. Oko 3.200 zaposlenih na sezonskim poslovima od čega je 63 odsto domaće radne snage”, objašnjava Marković.
Problem je, kaže, kako motivisati te ljude da se prekvalifikuju i da budu stalno zaposleni u turizmu.
“Već godinama iniciramo pred nadležnim ministarstvima da se uvede kategorija ‘stalni sezonski radnik’ kao što to ima Hrvatska. Taj radnik bi radio šest mjeseci stalno kod istog poslodavca, a ostalih šest mjeseci išlo bi mu penziono osiguranje i određeni vid plate”, pojašnjava Marković.
Na taj način, kako kaže, radnik bi imao platu cijele godine i bi bio motivisan da se prekvalifikuje i da ostane da radi na sezonskim poslovima u turizmu.
“Ta inicijativa je išla preko Savjeta za konkurenstnost. Prošle godine su nam dali informaciju da se krenulo u iniciranje izmjene Zakona o radu. Dokle je to stiglo, pitaćemo premijera na sastanku u Privrednoj komori”, najavila je Marković.
Izvor: Gradski.me
